U petak, 8. studenog, u sunčanom Splitu, održana je 2. konferencija „Mogućnosti primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj“. Konferenciju su organizirali Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) u suradnji s Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša, a okupila je više od 100 sudionika iz sektora poljoprivrede, energetike i znanosti.

S fokusom na inovativne primjene agrosolara, konferencija je predstavila viziju budućnosti održive poljoprivrede, posebno za vinogradare, voćare i maslinare. Agrosolari, kao spoj solarne energije i poljoprivrede, otvaraju nove mogućnosti zaštite nasada i optimizacije poslovanja – odgovarajući na klimatske izazove koje poljoprivreda danas sve češće osjeća.

Dr. sc. Katja Žanić, ravnateljica Instituta za jadranske kulture, otvorila je konferenciju ističući kako je njihov institut, s tradicijom dugom 130 godina, posvećen unapređenju poljoprivrede Dalmacije. Dodala je da agrosolari predstavljaju sinergiju znanosti i gospodarstva.

Mr. sc. Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, naglasila je važnost podrške poljoprivredi: „Hrvatska je treća u Europi po troškovima šteta u poljoprivredi, i naša uloga je pomoći kroz konkretna rješenja. Agrosolari su jedno od tih rješenja, prilagodba klimatskim promjenama koja koristi i poljoprivredi i energetici.“

Anđelko Katavić iz Splitsko-dalmatinske županije dodao je kako njihova županija promovira obnovljive izvore energije, a sve veći broj građana usmjerava se prema održivim praksama, što je pozitivna promjena koju žele poticati. Također, podržavaju realizaciju prve agrosolarne elektrane u županiji.

Snježana Đurišić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine prenijela je pozdrave potpredsjednika Vlade i ministra Branka Bačića te podsjetila na važan nacionalni cilj – do 2030. godine osigurati da 60% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora. Istaknula je kako je prostor vrijedan, neobnovljiv resurs koji moramo racionalno koristiti. To uključuje dvostruko korištenje zemljišta, u čemu agrosolari imaju svoju ulogu, stvarajući sjajnu simbiozu između poljoprivrede i energetike.

Lina Dubina iz SolarPower Europe iznijela je najnovije zaključke o ekološkim i ekonomskim prednostima agrosolara koji su rezultat desetogodišnjeg iskustva. Njihovo izvješće, izrađeno u suradnji s poljoprivrednim odborima COPA i COGECA, koji predstavljaju preko 22 milijuna poljoprivrednika i više od 22.000 poljoprivrednih zadruga širom Europe, pokazuje da agrosolari mogu povećati prinos usjeva do 60% te osigurati do 60% više oprašivača – što donosi izravne koristi za održivu poljoprivredu.

Nakon uvodnih govora, riječ je preuzela znanstvena zajednica koja je predstavila brojne prednosti agrosolara kroz primjere dobre prakse iz Europe te vlastita istraživanja. Mr. sc. Jakša Rošin iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša podsjetio je da su se prve ideje o agrosolarima pojavile još 80-ih godina 20. stoljeća, ali značajnije primjene počinju tek u zadnjih nekoliko godina. Rošin je istaknuo važnost Studije o mogućnostima primjene agrosolara u Hrvatskoj, koju su izradila tri agronomska fakulteta u suradnji s OIEH-om i uz financijsku potporu EBRD-a. Studija je pokazala da bi postavljanje agrosolara na samo 1% raspoloživog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj moglo generirati oko 900 MW električne energije – što je jednako ukupnoj trenutnoj snazi solarnih elektrana u zemlji.

Dr. sc. Mislav Kontek, agronom iz tvrtke EnergoVizija istaknuo je kako biljke dobivaju puno više energije od sunca nego što im je potrebno za fotosintezu stoga se taj „višak“ energije može iskoristiti za proizvodnju električne energije. Također je naglasio da je izgradnja „klasične“ solarne elektrane i zakonski i provedbeno puno jednostavnija od izgradnje agrosunčane elektrane stoga nema bojazni da će se agrosolari iskorištavati u nepoljoprivredne svrhe. Ipak, istaknuo je, agrosolari imaju jednu veliku prednost, a to je dvostruka žetva na istom mjestu, i hrane i energije. Dr. sc. Marin Čagalj iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša osvrnuo se na važnost masline, koja čini čak 80% voćaka Jadranske regije, te je predstavio talijansku studiju slučaja koja pokazuje povrat investicije u agrosolare u roku od 5-6 godina. Izvanredni profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu dr.sc. Marko Karoglan izložio je specifične prednosti agrosolara za vinovu lozu, među kojima su: dozrijevanje grožđa u povoljnijim kalendarskim rokovima, uravnotežen kemijski sastav, manje opeklina na grožđu i lišću, očuvanje aromatičnih spojeva te manja potreba za navodnjavanjem.

Panel rasprava koja je uslijedila uz moderiranje Vlatka Grgurića, urednika najgledanije emisije „Plodovi zemlje“, otvorila je temu zakonskog okvira i administrativnih prepreka s kojima se susreću projekti agrosolara u Hrvatskoj. Snježana Đurišić, načelnica u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, naglasila je da su zakonske izmjene njenog ministarstva i Ministarstva gospodarstva omogućile postavljanje agrosolara na trajnim nasadima. Sada je potrebno, dodala je, pristupiti stručnom i odgovornom projektiranju, a današnji skup je pokazatelj da idemo u dobrom smjeru. Također je istaknula da je rasprava o agrosunčanim elektranama promijenila način razmišljanja o međusektorskoj suradnji.

Upravo je o potrebi međusektorske suradnje kada je riječ o agrosolarima govorila Tea Dabić Flego, pravna stručnjakinja iz OIEH-a. Pojasnila je da iako postoji pravni okvir koji pruža mogućnost razvoja tržišta agrosunčanih elektrana u Hrvatskoj, trenutno zakonodavstvo kojim se regulira ovo pitanje je fragmentirano, te je potreban sustavan, međuresorni pristup kako bi se definirali svi uvjeti i elementi koji trebaju biti ispunjeni za osiguravanje nesmetane poljoprivredne proizvodnje uz mogućnost proizvodnje električne energije. Ne razumijevanje razlike između „klasičnih“ solarnih elektrana i agrosunčanih elektrana od strane pojedinih tijela dovodi do usporavanja razvoja agrosolara kao i potencijalne zlouporabe. Nema pravne zapreke, rekla je, postavljanju agrosunčanih elektrana na osobito vrijednom obradivom (P1) i vrijednom obradivom (P2) poljoprivrednom zemljištu, kako to trenutno tumači ministarstvo poljoprivrede, prema čijem se stajalištu agrosunčane elektrane mogu postavljati samo na P3 poljoprivrednom zemljištu. Marina Prusina iz tvrtke EnergoVizija, koja razvija projekt agrosolara snage 400 MW, istaknula je kako su investitori suočeni s visokim financijskim davanjima prema državi prilikom prikupljanja potrebnih dokumenata za izgradnju agrosolarnih elektrana. Nažalost, u završnoj fazi mnogi se suočavaju s odbijanjem projekta od strane Ministarstva poljoprivrede, što ukazuje na pravnu nesigurnost i nepredvidljivost, uzrokovanu pogrešnim tumačenjem zakonskih propisa. S druge strane, dr. sc. Silvio Šimon iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva istaknuo je da ministarstvo, zbog potrebe za dodatnim podacima, zasad ne dopušta agrosolare na P1 i P2 zemljištima, ali podržava daljnji razvoj projekata na manje vrijednim zemljištima. Isto tako je istaknuo kako će sve veći interes poljoprivrednika za ovu temu, što i sama konferencija dokazuje, zasigurno dovesti do bržeg usklađivanja zakonodavstva.

Panelisti su se složili da je ključno podići razinu informiranosti među poljoprivrednicima i poboljšati koordinaciju među relevantnim tijelima kako bi se Hrvatska napokon našla na karti zemalja koje koriste agrosolare. Da bi se to ostvarilo nužno je da Ministarstvo poljoprivrede prepozna agrosolare kao važnu agrotehničku mjeru za ublažavanje klimatskih promjena te omogućavanje dodatnog prihoda poljoprivrednicima. Konferencija, kroz raspravu i konkretne primjere, jasno je pokazala da agrosolari moraju postati oslonac budućnosti poljoprivrede – savršen spoj hrane i energije koji odgovara na klimatske i ekonomske izazove.

Zahvala sponzorima i pokroviteljima konferencije: