U razdoblju lipanj-kolovoz 2024. u Hrvatskoj je dominirao uvoz električne energije s ukupno 1.316 GWh, što čini 24,8% potrošnje. Ovaj podatak ističe hitnost ubrzanog razvoja domaćih obnovljivih izvora. Kako bi smanjila ovisnost o uvozu, Hrvatska bi trebala, primjerice, izgraditi dodatne sunčane elektrane s ukupnom instaliranom snagom od 2.721 MW. Proizvodnja energije iz vjetra stagnira zbog sporije izgradnje novih vjetroelektrana, dok se očekuje da će do kraja godine solarne elektrane dostići kapacitet od 958 MW. Unatoč ovom rastu solarne proizvodnje, ljeto je obilježeno smanjenom proizvodnjom termoelektrana i kogeneracijskih postrojenja na obnovljive izvore, a geotermalna elektrana bila je izvan pogona.

Kada zbrojimo tržišnu vrijednost uvezene energije (135 milijuna eura) s tržišnom vrijednošću emisija CO2 za termoelektrana na fosilna goriva (44 milijuna eura) i tržišnom cijenom uvezenih sirovina za iste (110 milijuna eura) dolazimo do iznosa od 289 milijuna eura koji je Hrvatska nepotrebno platila. Taj iznos bio bi dovoljan za izgradnju ključne mrežne infrastrukture koja bi mogla primiti potrebne kapacitete obnovljive energije (novi 400 kV dalekovod od TS Konjsko (Split) do TS Melina (Rijeka)).

Hoće li Hrvatska konačno iskoristiti potencijal domaćih obnovljivih izvora nakon što je uvoz električne energije dosegao 24,8% tijekom ljeta 2024.?

U nastavku pročitajte novo OIEH-ovo izvješće o elektroenergetskim kretanjima za razdoblje lipanj-kolovoz 2024.

Instalirana snaga elektrana u Hrvatskoj po tehnologiji

Ukupna instalirana snaga elektrana u Hrvatskoj na dan 1. rujna 2024. iznosila je 5.465 MW, od čega:

Priključeno na prijenosnu mrežu: 4.398 MW (80%)

Priključeno na distribucijsku mrežu: 1.067 MW (20%)

Struktura instalirane snage po tehnologiji:

Vjetroelektrane (VE): 1.180 MW

Sunčane elektrane (SE): 757 MW

Geotermalne elektrane: 10 MW

Hidroelektrane (HE): 1.874 MW

Reverzibilne hidroelektrane (RHE): 281 MW

Termoelektrane (TE) i kogeneracija (CHP) na fosilna goriva: 1.148 MW

Termoelektrane (TE) i kogeneracija (CHP) na obnovljiva goriva: 215 MW

Dodatni kapaciteti: Nuklearna elektrana Krško (50% udjela Hrvatske): 348 MW

Novi priključci:

U razdoblju lipanj-kolovoz 2024. godine na mrežu je priključena nova vjetroelektrana kapaciteta 20 MW te 133 MW solarnih elektrana.

Elektroenergetsko izvješće za razdoblje lipanj-kolovoz 2024.

U nastavku izvješća za razdoblje lipanj-kolovoz 2024. bit će prikazana povećana potrošnja električne energije, uz ponovno zabilježen veliki uvoz tijekom ljetnih mjeseci. Ovi podaci naglašavaju potrebu za ubrzanjem zelene tranzicije i snažnijim oslanjanjem na obnovljive izvore energije kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i povećala energetska sigurnost Hrvatske.

Tijekom ovogodišnjeg ljeta zabilježena je iznimno visoka potrošnja električne energije, postavljeni su povijesni rekordi na mjesečnoj razini, ponajviše zbog visokih temperatura i intenzivne turističke sezone. Prosječne temperature zraka bile su do 4,7 °C više u odnosu na normalno razdoblje od 1991. do 2020. godine.

U nekim danima potrošnja je prelazila 70.000 MWh dnevno (prosjek za ljetno razdoblje je 58,122 MWh), a vršno opterećenje sustava iznosilo je preko 3.500 MW. Potrošnja električne energije pokazala je izrazitu osjetljivost na temperaturu zraka – u srpnju je za svaki stupanj iznad prosjeka dnevna potrošnja rasla za 1.750 MWh, dok je vršno opterećenje povećano za 90 MW po svakom stupnju više.

Zbog visokih temperatura, potrošnja električne energije za hlađenje tijekom tri ljetna mjeseca bila je za 263 GWh veća nego što bi bila u normalnim uvjetima. Prema analizi, u Hrvatskoj je instalirano oko 1.200 MW snage klima uređaja i drugih uređaja za hlađenje, koji su radili i noću s ukupnom snagom od oko 500 MW.

Potrošnja i proizvodnja električne energije

Potrošnja i proizvodnja električne energije u lipnju 2024.

U lipnju 2024. godine, Hrvatska je zabilježila specifične klimatološke i vremenske karakteristike, s prosječnim temperaturama koje su bile iznad uobičajenih vrijednosti, uz smanjenu vjetrovitost u odnosu na prosjek za ovaj mjesec. Ukupni uvoz električne energije iznosio je 339 GWh (22,1%), dok izvoza nije bilo. Ovaj vrlo veliki uvoz ukazuje na značajnu ovisnost o vanjskim izvorima električne energije.

Prosječna pokrivenost ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora u lipnju iznosila je 51,3%, pri čemu su hidroelektrane sudjelovale s 34,7%, dok su ostali obnovljivi izvori energije (OIE) pridonijeli sa 16,6%.

Tijekom lipnja, ostali obnovljivi izvori energije proizveli su više električne energije od termoelektrana na fosilna goriva, s viškom od 134 GWh, što ih je svrstalo na treće mjesto u energetskom miksu Hrvatske.

Potrošnja i proizvodnja električne energije u srpnju 2024.

U srpnju 2024. godine, Hrvatska je nastavila bilježiti značajne izazove u proizvodnji i potrošnji električne energije, posebno u kontekstu ovisnosti o uvozu.

Ukupni uvoz električne energije iznosio je 454 GWh (23,8%), dok izvoza nije bilo.

Prosječna pokrivenost ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora u srpnju iznosila je 43% pri čemu su hidroelektrane sudjelovale s 25,2%, dok su ostali obnovljivi izvori energije pridonijeli s 17,8%.

Ostali obnovljivi izvori energije proizveli su u srpnju manje električne energije nego termoelektrane na fosilna goriva, s nedostatkom od 18 GWh, čime su zauzeli četvrto mjesto u energetskom miksu.

Potrošnja i proizvodnja električne energije u kolovozu 2024.

U kolovozu 2024. godine, Hrvatska je nastavila suočavati se s izazovima u proizvodnji i potrošnji električne energije, uz značajnu ovisnost o uvozu.

Ukupni uvoz električne energije iznosio je 523 GWh (28,1%), dok izvoza nije bilo.

Prosječna pokrivenost ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora u kolovozu iznosila je 37,7% pri čemu su hidroelektrane sudjelovale s 19,3%, dok su ostali obnovljivi izvori energije pridonijeli sa 18,4%.

Prosječna dnevna proizvodnja sunčanih elektrana u kolovozu  je iznosila 3.489 MWh, maksimalna 4.012 MWh (12. kolovoza podmireno je 6,5% ukupne potrošnje), minimalna 2.169 MWh (19.kolovoza). Hrvatska je 12. kolovoza zabilježila najveću proizvodnju sunčane energije ikada u jednom danu, jer je vedro nebo povećalo zračenje zbog sustava visokog tlaka koji se nalazio preko Hrvatske i neobično suhe atmosfere u regiji. Vedro nebo omogućilo je optimalne solarne uvjete, što je, u kombinaciji s porastom kapaciteta u zadnjih 12 mjeseci od 1.018 kW dnevno rezultiralo vršnom 15 minutnom proizvodnjom većom od 500 MW.

Rekordan uvoz električne energije od 24,8% u ljetu 2024. poziva na hitnu akciju prema domaćim obnovljivim izvorima!

U razdoblju od lipnja do kolovoza 2024. godine, Hrvatska se suočila s izrazitom ovisnošću o uvozu električne energije, pri čemu je ukupni uvoz iznosio 1.316 GWh (24,8%). Ova visoka razina uvoza ističe hitnu potrebu za razvojem i implementacijom domaćih obnovljivih izvora energije kako bi se povećala energetska neovisnost i smanjila ovisnost o vanjskim izvorima.

Uvoz u promatranom razdoblju odgovara dodatnoj proizvodnji sunčanih elektrana od 2.721 MW koje trebamo izgraditi što prije kako bi pokrili ovaj manjak u ljetnom razdoblju i uvoz sveli na nulu.

Proizvodnja energije iz vjetra u Hrvatskoj je manja u prvih osam mjeseci za 1 GWh u odnosu na isto razdoblje u 2023. godini, iako su proizvodni kapaciteti porasli za 176 MW, zbog niskih brzina vjetra i usporavanja izgradnje novih kapaciteta za proizvodnju, što usporava napredak u proizvodnji  obnovljivih izvora električne energije u zemlji.

Zbog velikog ulaska novih proizvodnih kapaciteta solarnih elektrana vidi se velika proizvodnja u razdoblju lipanj-kolovoz. Ako se nastavi ovakav eksponencijalni rast izgradnje sunčanih elektrana, na početku iduće godine u pogonu bi mogli imati 958 MW. Predviđamo da će proizvodnja sunčanih elektrana u Hrvatskoj ove godine (očekujemo oko 620 GWh) biti oko 100 % veća nego prošle godine kada je ostvareno 304 GWh.

Termoelektrane (TE) i kogeneracija postrojenja (CHP) na obnovljive izvore proizveli su 26 GWh manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Geotermalna elektrana bila je van pogona.

Izvor: javno objavljeni podaci na stranicama: HEP-a, HOPS-a, HEP ODS-a, HROTE-a, CROPEX-a, NE Krško, ENTSO, DZS-u, DHMZ, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX, IRENA.

* Treba napomenuti da su u ovom izvješću: podaci za lipanj i srpanj 2024. godine usklađeni sa DZS-u (konačni podaci), dok su podaci za kolovoz 2024. godine privremeni (HOPS/ENTSO).