Što su zapravo PPA ugovori, kakva su dosadašnja iskustva s ugovorima o otkupu energije u Hrvatskoj, u kojem smjeru treba razvijati regulatorni okvir te koje sve vrste PPA ugovora postoje – samo su neka od ključnih pitanja o kojima se raspravljalo na trećoj regionalnoj konferenciji RE-Source Croatia 2025, održanoj 13. ožujka u Zagrebu. Poseban naglasak stavljen je i na ulogu PPA ugovora u ispunjavanju ekoloških ciljeva i standarda, čime se tvrtkama otvaraju nove mogućnosti za održivo poslovanje.

Konferenciju su organizirali Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) kao službeni događaj europske RE-Source platforme, a održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva financija te Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Sve mudre zemlje nastoje proizvoditi energiju da mogu upravljati njenim cijenama, ali i ostvariti vlastitu sigurnost. PPA ugovori u tome su itekako korisni – istaknula je, na konferenciji Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a te dodala kako je rast interesa tvrtki, poduzetništva i industrije za sklapanjem ugovora o otkupu električne energije cilj ove konferencije, a sve kako bi se omogućilo da hrvatske tvrtke imaju veću konkurentnost.

– PPA ugovori postaju ključni i u europskoj regulativi što možemo vidjeti kroz Plan za čistu industriju, Akcijski plan za čistu energiju, Kompas konkurentnosti, a i kroz najavu Europske investicijske banke koja pokreće pilot-projekt vrijedan 500 milijuna eura, kojim će se omogućiti podizanje kreditnog rejtinga tvrtkama koje nemaju mogućnost jamstva – kazala je direktorica OIEH pa dodala da je posljednji primjer PPA ugovora u Hrvatskoj onaj na 10 godina, koji kroz to razdoblje, naravno, jamči istu cijenu energije.

U Europi, naglasila je Juliette Kretels, službenica za politike RE-Source Platforme, u 2024. je godini potpisan rekordan broj PPA ugovora. Osigurano je njima 12,7 GW zelene energije.

– I dalje se najveći broj PPA ugovora potpisuje u industrijama, slijedi trgovina, telekomunikacije, a onda IT sektor. Na područje ugovora o otkupu energije sve je više tvrtki i iz sektora prehrane te automobilske industrije – kazala je Juliette Kretels, koja je istaknula i da je lani najviše PPA ugovora potpisano, već tradicionalno, u Španjolskoj (3,5 GW), slijedi Njemačka (2 GW), a nakon njih Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska pa Nizozemska. U ukupnom poretku, među zemljama s najviše PPA ugovora ističe se i Švedska.

– U Francuskoj, s druge strane, započeo je novi trend koji se sve više vidi i drugdje, a to su hibridni PPA ugovori. Što se same energije tiče, najviše PPA sklapa se sa solarnim elektranama, a sve više i s vjetroparkovima – pojasnila je Juliette Kretels.

Kako ubrzati zelenu tranziciju – primjer iz Poljske

Novi alat za financiranje zelene tranzicije u Poljskoj, KUKE, koji smanjuje rizik za bankarski sektor pri potpisivanju PPA ugovora, na konferenciji je predstavio je Szymon Kowalski, potpredsjednik poljskog RE-Source Hub-a. S PPA ugovorima u Poljskoj imaju dobra iskustva, uvodno je istaknuo Szymon Kowalski.

– Prvi PPA ugovori počeli su se potpisivati 2018.-2019. godine, a trenutno imamo 2 GW energije ugovorene na taj način. Radi se uglavnom o industrijskom sektoru, a sad kreće i IT pa i maloprodaja. Sklapaju se većinom „onsite“ PPA ugovori jer još imamo određene probleme s transportom energije direktnom linijom. Sad radimo na regulativi, odnosno kako u PPA ugovore uključiti podatkovne centre i lokalne zajednice – kazao je Szymon Kowalski pa dodao da uskoro prva lokalna jedinica samouprave mogla potpisati prvi PPA u Poljskoj. Problem koji se još pojavio u njegovoj državi bio je onaj s garancijom, zbog čega dosta ugovora nije potpisano.

– Radi se, zapravo, o jamstvima plaćanja. Tražili smo državne garancije, a onda počeli razmatrati KUKE. Četiri godine analizirali smo kako bi taj instrument trebao izgledati – kazao je Szymon Kowalski.

Strategije za umanjivanje rizika pri sklapanju PPA

Što su to uopće PPA ugovori, kakva su iskustva s ugovorima o otkupu energije u Hrvatskoj, u kojem smjeru treba ići u narednom razdoblju u vidu regulative i kakve se sve vrste PPA ugovora mogu potpisati. Samo je dio ovo pitanja o kojima su raspravljali stručnjaci na prvom panelu konferencije RE-Source Croatia 2025 – „Identifikacija i mitigacija rizika u PPA ugovorima“ kojeg je moderirao odvjetnik Gvozden Stopfer.

– Do 2023. na hrvatskom tržištu potpisan je samo jedan ugovor o otkupu. Do tad ugovor sa zajamčenom otkupnom cijenom sklapao se s HROTE-om, a radi se, u suštini, o državnoj subvenciji i tu nema prostora za pregovaranje. Prvi puta korporativni PPA, ugovor između proizvođača i poslovnog korisnika izravno, sklopljen je 2023., ali on još uvijek nije detaljno reguliran u hrvatskom zakonodavstvu. U Zakonu o OIE postoji definicija, ali uvjeti sklapanja ne. Pravila obvezno-pravnih odnosa vrijede, tako, pri sklapanju PPA i ugovorne strane mogu same ugovarati iste. Na razini EU isto ne postoji jedna regulacija, ali ima direktiva o promicanju uporabe energije iz OIE. Ona, doduše, ne regulira sam sadržaj PPA ugovora, nego potiče da se na nacionalnoj razini oni reguliraju. Ali direktiva regulira jamstvo podrijetla, koji su dio PPA ugovora – objasnila je Sandra Tomašković, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Hren Tomašković. Naglasila je i razliku između fizičkog i virtualnog PPA ugovora.

– Fizički je otkup energije koji se sklapa između tri ugovorne strane; proizvođača, opskrbljivača i krajnjeg kupca te se može sklopiti u obliku jednog tripartitnog ugovora, ali rijetko se to događa, najčešće se radi o dva odvojena ugovora koji se prate; između opskrbljivača i kupca te opskrbljivača i proizvođača. U virtualnom PPA ugovoru ne dolazi do fizičkog otkupa energije, već je to financijski instrument i cilj mu je hedgiranje, odnosno zaštita cijene električne energije – rekla je Sandra Tomašković.

Da Axpo PPA ugovore imaju diljem regije, pojasnio je Domenico Franceschino, voditelj originacije za zapadnu i istočnu Europu te član uprave Axpo Solutions AGA.

– Rumunjska, Mađarska, Grčka, Hrvatska, Srbija. U Hrvatskoj smo upravo potpisali 10-godišnji ugovor, dok smo u Srbiji potpisali prvi virtualni PPA ikad. Što se Grčke tiče, ona je specifična jer je drugačija od svih drugih zemalja. Ono s čime se susrećemo i što razmatramo kako rješavati jest tzv. učinak kanibalizacije koji se javlja kada obnovljivi izvori energije istog profila proizvodnje proizvode istovremeno, snižavajući veleprodajnu cijenu električne energije – kazao je Domenico Franceschino.

O tome kako virtualne elektrane doprinose PPA ugovorima govorio je Mladen Šicel, voditelj odjela Ugovaranja u KOER-u.

– Mi smo prvo počeli raditi s velikim potrošačima, razumijevati njihove procese i prilagođavanja proizvodnji. Cijene energije variraju i ako se ugovaraju satne cijene koje se ugovaraju te se potrošnja može prilagoditi kroz dan, može se uštedjeti na nabavci energije. Ovakvi se ugovori rade iz ekonomskih interesa, a isplativi su. Pružanjem pomoćnih usluga, i potrošači i proizvođači mogu ostvarivati dodatne prihode – kazao je Mladen Šicel.

Razumiju li potrošači uopće PPA ugovore, pojasnio je Tomislav Vukmanović, voditelj prodaje u E.ON EIS-u.

– Vidi se napredak u posljednjih godina. Dodatni poticaj bio bi da se država angažira jer regulativu bi još trebalo doraditi. Također bi trebalo i motivirati potrošače, jer u uvjetima dok imamo regulirane cijene energije, teško ih je nagovoriti na ovakvu suradnju. Najčešći naši PPA ugovori jesu “onsite” ugovori, 10-godišnji, 15-godišnji s fiksiranom cijenom zelene energije jer rizici su kod njih manji nego kod drugih. Upravo završavamo sklapanje još jednog PPA, najvećeg dosad, od 15,1 MW – rekao je Tomislav Vukmanović.

Tanja Valek, direktorica ugovaranja i upravljanja rizicima u Energija projektu naglasila je da na energetskom tržištu postoji veliki broj obrazaca PPA ugovora.

– Ti obrasci se razlikuju s obzirom na to na koji oblik energije te na koje tržište stavljaju naglasak. Obrasci s unaprijed definiranim uvjetima ugovora možda su najpopularniji jer strane u startu mogu imati povjerenje i ne mora se posebno svaki detalj pregovarati. Također, ti su obrasci već testirani, a definirana je i količina energije te rokovi. Pregovorima o cijeni mogu se smanjiti tržišni rizici, a i viša sila je važan tržišni rizik koji se mora „pokriti“ – pojasnila je Tanja Valek.

Trikovi za uspješnije pregovaranje

Kako sklopiti što bolji PPA ugovor, na konferenciji RE-Source Croatia 2025 pojasnio je Andrej Dernikovič, voditelj prodaje naprednih usluga trgovanja u tvrtki GEN-I, u svojem izlaganju „Tips & tricks za uspješno pregovaranje“. Prije svega, pojasnio je različite vrste PPA ugovora koji se mogu sklapati, a onda dao savjete za one koji energiju trebaju, za one koji ju proizvode, a osvrnuo se i na moguće pravne zapreke pri ugovaranju otkupa električne energije.

– Definirajte svoje ciljeve; kako uštedjeti na troškovima, koji su ciljevi održivosti, kako smanjiti rizik. Nadalje, uključite sve dionike u proces od samog početka, a upravnom odboru jasno predstavite mogućnosti i rizike – kupcima je savjetovao, među ostalim, Andrej Dernikovič, dok je prodavačima rekao kako moraju razumjeti svoju ulogu, a kao ključne točke pregovora istaknuo sigurnost prihoda, financiranje projekta i samo trajanje ugovora.

Kako pregovarati PPA, odnosno koji su izazovi i strategije pri pokušajima sklapanja ugovora o otkupu električne energije, raspravljali su stručnjaci na drugom panelu konferencije RE-Source Croatia 2025. Razgovor je moderirao Marko Lasić, direktor Crossvolta.

– Naša je tvrtka aktivna na području OIE više od 20 godina. Svi naši projekti bili su oslonjeni na sustav potpora, što je potaknulo razvoj industrije pa smo 2017. počeli gledati kako razvijati komercijalne projekte. Pitanje je bilo tada kako uopće prodavati energiju nekom trećem, a i troškovi balansiranja bili su puno veći. I s dugoročnim PPA ugovorima stvari su isto sporo krenule, prije energetske krize na tržištu gotovo za njih nije ni bilo interesa. A onda smo, s krizom, dobili pitanja za PPA ugovore. Sad, nekoliko godina kasnije, stabilnije je tržište i mi smo sklopili nekoliko PPA ugovora koji su omogućili čak i realizaciju određenih naših projekata. Ali svakako je bolja pozicija za pregovore ako PPA ugovor proizvođaču energije nije ključan za ostvarivanje financiranja projekta – kazao je Branimir Ivković, voditelj odjela vjetroelektrana u ENCRO-u.

Ante Mandić, izvršni direktor Petrola Hrvatska, istaknuo je da je njegova tvrtka u siječnju ove godine sklopila „onsite“ PPA ugovor s Metroom.

– Radi se o 828 kW instalirane snage na objektu u Zadru, a dogovoren je 15-godišnji otkup energije s fiksiranom cijenom, nakon čega elektrana prelazi u vlasništvo Metroa. Očekujemo da će godišnja proizvodnja iznositi 1,034 GWh – rekao je Ante Mandić, koji je detaljnije pojasnio i što je to „onsite“ PPA ugovor. Ugovor o kupnji električne energije „na licu mjesta“ zapravo je ugovor između developera projekta i „retailera“. Developer posjeduje, upravlja i održava sustav obnovljivih izvora energije u razdoblju od obično 15-25 godina, dok „retailer“ pristaje platiti cjelokupnu proizvodnju sustava po fiksnoj cijeni tijekom trajanja ugovora. Ova vrsta PPA-ova nudi jedinstvenu metodu „retailere“ da instaliraju solarne ili druge oblike OIE na licu mjesta u usporedbi s kapitalnim kupnjama.

A kako su u Metrou promišljali PPA, pojasnila je Nika Misija, korporativna pravnica i službenica za usklađenosti zaštitu osobnih podatka u Metrou CC.

– Imali smo tenderski tim, čiji sam ja bila dio. Razmišljali smo o svemu; kakva će biti statika, građevina, kako će se izvršiti instalacija, kako na naš krov bilo što postaviti, hoće li biti zakup ili služnost. Na kraju smo se odlučili upravo za služnost – kazala je Nika Misija, objašnjavajući i kako je Metrou energija bila potrebna za opskrbu općenito, ali i za, primjerice, njihov hladni lanac hrane.

– Zvali smo prvi tvrtke s dugogodišnjim iskustvima koje bi energiju mogle osigurati, a onda se odlučili na tender jer se na taj način eliminira prvi rizik – rekla je Nika Misija.

Da njegova tvrtka posluje u Izraelu, SAD-u i u 10 zemalja Europe, istaknuo je Marko Lipošćak, generalni direktor Enlight Renewable Energyja.

– PPA ugovore počeli smo razmatrati dosta rano, 2017.-2018., a prvi smo potpisali u Švedskoj 2019. godine, s tim da je u to vrijeme bilo dosta kupaca iz IT sektora. Dogovarali smo, zatim, jug Europe, a imamo jedan cijeli odjel koji se bavi upravljanjem isporuke energije, što uključuje i hedgiranje. Ono po čemu se europsko tržište razlikuje od onog u SAD-u, primjerice, jest to što u Americi prvo sklopiš PPA pa se onda tek ide razvijati projekt, što nosi rizike kojima je nemoguće upravljati u Europi. Izazov je regulativa jer teško je u PPA pregovore ako imate prepreke da biste počeli graditi. Mi, dok nemamo vrlo visoku razinu sigurnosti da ćemo dobiti sve dozvole, ne nudimo energiju. U Hrvatskoj sad imamo u razvoju 14 projekata, ali na pitanje kad će energija ne mogu odgovoriti dok nemamo građevinsku dozvolu u džepu – kazao je Marko Lipošćak.

Tanja Tevdovska, voditeljica strukturiranih proizvoda i PPA ugovora u tvrtki GEN-I govorila je, između ostalog, o „merchant“ (trgovačkim) PPA ugovorima, još znanima kao „utility“ ili komunalni PPA ugovori.

– Ugovori su to o kupnji električne energije koji se mogu zaključiti između vlasnika elektrane na OIE i komunalnog, odnosno energetskog trgovca koji djeluje kao korporativni kupac. Međutim, komunalni ili trgovački PPA također se može sklopiti između poduzeća ili javne ustanove i trgovca komunalnim uslugama, odnosno energijom koji radi kao dobavljač. U teoriji, moglo bi se na mađarsko tržište, primjerice, s hrvatskom energijom. Ali netko mora garantirati likvidnost tržišta – objasnila je Tanja Tevdovska.

Ispunjavanje ESG standarda uz pomoć PPA i Jamstava podrijetla

Jamstva podrijetla i ESG te kakve veze PPA ugovori imaju s jednim i drugim, u svojem izlaganju objasnila je Merve Güngör, voditeljica politika i suradnje u RECS-u. Prije svega, pojasnila je čime se Energy Certificate Association, odnosno RECS uopće bavi.

– Osnovani smo 2002. godine te se temeljimo na europskom fokusu s globalnom perspektivom – kazala je Merve Güngör. Jamstva podrijetla pojasnila je na vrlo jednostavan način.

– Jamstva su kao osobna iskaznica ili putovnica koja daje informacije o električnoj energiji; kakvog je tipa, odnosno dolazi li od sunca ili vjetra, primjerice, gdje je ta energija proizvedena. Sama jamstva podrijetla nisu automatski uključena u PPA ugovore, kupci ih trebaju pregovarati. A jamstvo podrijetla osigurava da se svaki megavatsat obnovljive električne energije može zatražiti samo jednom, s tim da se pritom jamči točan obračun energetskih atributa i eliminira rizik „greenwashinga“ – kazala je Merve Güngör.

O Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) te novom načinu njene primjene raspravljali su sudionici panela „ESG standardi i Jamstva podrijetla: Put prema održivoj energiji“ kojim je moderirao Saša Ćeramilac, novinar s Al Jazeere. Europska komisija pojednostavila je pravila o održivosti (ESG), čime se nastoje ostvariti uštede na administrativnim troškovima, istaknuli su panelisti na samom početku. Manje će tvrtki morati raditi izvještavati o tome što rade kako bi smanjili CO2 jer obveza će to biti za one koji imaju više od 1000 zaposlenika.

– Ideja Europske komisije bila je da se smanje obveze administrativnog opterećenja poduzetnika, a rasterećenje koje se odnosi na izvještavanje o održivosti je prvo. Postavlja se pitanje kako sad motivirati manje tvrtke da budu održive, ali primjerice, 70 posto Gen-Z generacije izjasnilo se da svoja sredstva ulaže samo u kompanije koje su održive. U Hrvatskoj, primjenom nove CSRD direktive, stotinjak će kompanija biti u obvezi izvještavanja o održivosti – kazala je Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav pri Ministarstvu financija.

Sven Travaš, izvršni direktor Emissio Tradea, tvrtke koja se bavi trgovanjem emisijskim jedinicama i jamstvima podrijetla, istaknuo je da u smjeru održivosti treba ići kako bi se budućim generacijama ostavila klimu barem nalik ovoj koju imamo trenutačno.

– Iako će manje tvrtki biti u obvezi izvještavanja, oni koji imaju ESG, iako ne moraju, ostvaruju konkretne mjere. Primjerice, banke daju niže kamatne stope za proširenje poslovanja ako imate ESG – rekao je Sven Travaš.

Da za Podravku izvještavanje o održivosti nije nova tema, naglasila je Nataša Žigman Mikuš, direktorica sektora za poslovnu održivost i zelenu transformaciju u.

– Prijedlog Europske komisije o kojem govorimo tek mora „proći“ i moguće je još da će doći do izmjena. Broj podatkovnih točaka o kojima će se morati izvijestiti još nije određen, ali nama se same izvještajne obveze neće u bitnome suziti jer spadamo u kategoriju kompanija koje su obveznici. Dobro je da se naglasak stavi na kvalitetu, ne na kvantitetu. A iako govorimo puno o samom izvještavanju i koliko su se umanjile obveze izvještavanja, sukus je integrirati održivost kompanija u svoj poslovni model. Ako se tako promatra, onda je to drugačija priča jer je izvještavanje onda samo pisanje o nečemu na čemu ionako radimo – kazala je Nataša Žigman Mikuš.

Marko Raffaelli, voditelj operativne izvrsnosti u Atlantic Grupi istaknuo je kako sumnja da će administrativnih pojednostavljena zaista i biti. Lakše će biti samo manjim kompanijama.

– Nije mi jasno postavljanje granica na 1000 zaposlenika. Primjerice, netko tko prži kavu na lož ulje i ima 999 može emitirati više CO2 nego netko tko je sa 1001 zaposlenikom održiv. ESG izvještavanje ne bi trebalo nikoga eliminirati – istaknuo je Marko Raffaelli.

Zašto nitko ne razmatra regulativno rasterećenje financijskog izvještavanja, zanimalo je Andreju Pavlović, voditeljicu Zavoda za održivost i klimatsku otpornost u OIKON-u.

– Zašto, ako smo htjeli postići da izvještaji o održivosti budu jednako vrijedni kao financijsko izvještavanje. Ima li, u suštini, to izvještavanje smisla u strategijama, mjerama, pokazateljima, resursima poduzeća – kazala je Andreja Pavlović.

Treće izdanje konferencije RE-Source Croatia 2025 jasno je potvrdilo da PPA ugovori nisu samo koncept budućnosti – oni su već danas ključni instrument za dekarbonizaciju industrije i stabilizaciju troškova električne energije. U Europi su ovi ugovori postali uobičajena praksa među vodećim kompanijama, a pozitivni primjeri sve više dolaze i iz Hrvatske. Sada je pravo vrijeme da, kroz zajedničko djelovanje, iskoristimo sve prednosti koje PPA ugovori nude – za jačanje gospodarstva, zaštitu okoliša i dobrobit budućih generacija.