NOVA STUDIJA: Europa može postati klimatski neutralan kontinent i prije 2050. godine

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Gerd Altmann/Pixabay

Europa bi mogla postati klimatski neutralna i prije 2050. godine, pokazuje nova studija Renewable Europe – How to make Europe’s energy system climate-neutral before 2050, koju potpisuju zagovaračko tijelo SolarPower Europe i finsko Sveučilište LUT. Studija predstavlja tri tranzicijska plana s različitim stupnjevima ambicija te pritom napominje kako će put malih ambicija biti teret za društvo, kako iz pozicije klime, tako i iz ekonomske perspektive, objavljeno je na stranicama SolarPower Europe.

“Studija dolazi u važnom trenutku, u njoj su opisane prednosti 100-postotnog korištenja obnovljivih izvora energije kako bi se na ekonomičan način postigla klimatska neutralnosti u Europi, čak i prije 2050. godine, i kako bi europski energetski sustav postali otporniji i manje ovisni”, komentirao je Claude Turmes, luksemburški ministar energetike.

Predsjednik SolarPower Europea Aristotelis Chantavas istaknuo je kako će sustav baziran na 100 posto obnovljivoj energiji omogućiti EU da ispuni ciljeve Pariškog sporazuma, a najambiciozniji scenarij će također potaknuti i oštar pad emisija stakleničkih plinova do 2040. godine.

“Taj scenarij naglašava i središnju ulogu elektrifikacije za postizanje sustava koji se temelji na obnovljivim izvorima energije, što će generirati značajno povećanje učinkovitosti sustava i omogućiti integraciju sektora”, dodao je Chantavas.

Pregled scenarija/SolarPower Europe

Solarna energija trebala bi generirati više od 60 posto električne energije do 2050., no to mora biti povezano s visokom stopom elektrifikacije i sektorskom integracijom, što je bitno za postizanje 100 posto obnovljivog i integriranog energetskog sustava, naglasio je i Michael Schmela, savjetnik i voditelj odjela za istraživanje tržišta u SolarPower Europe. Istaknuo je i važnost tehnologije vodika za dekarbonzaciju toplinskog i transportnog sektora, kao i skladištenja električne energije koje postaje sve važnije u osiguravanju neprekidne opskrbe.

“Izvještaj u konačnici pokazuje da je tranzicija prema 100 posto obnovljivim izvorima energije najisplativiji put, dok manje ambiciozni scenariji više opterećuju europsko gospodarstvo, društvo i okoliš”, zaključio je Schmela.

No, kako se napominje, da bi se postigao energetski sustav baziran na 100 posto obnovljivoj energiji do 2050. godine, u kojem su solarna energija i energija vjetar glavni stupovi energetske tranzicije, ‘policymakeri’ se moraju usredotočiti na stvaranje političkog i financijskog okvira koji će potaknuti rast novih kapaciteta.