IZDVAJAMO:
HROTE: 19 ponuda za tržišne premije za poticanje proizvodnje struje iz OIE
HROTE je javni natječaj za dodjelu tržišne premije u svrhu poticanja proizvodnje električne energije iz OIE i visokoučinkovitih kogeneracija raspisao 17. lipnja, a bio je otvoren do 4. srpnja. Od zaprimljenih 19 ponuda, kako navode iz HROTE-a, pet ih je za sunčane elektrane (ukupna priključna snaga 12.996 kW), tri za hidroelektrane (ukupna priključna snaga 5.350 kW), tri za vjetroelektrane (ukupna priključna snaga 113.000 kW), sedam za elektrane na bioplin (ukupna priključna snaga 8.740 kW) i jedna za geotermalnu elektranu (inovativna tehnologija) – priključna snaga 10.000 kW. Ukupna priključna snaga iz tih ponuda iznosi 150.086 kW (150 MW). Iz HROTE-a navode kako će sukladno propozicijama natječaja Povjerenstvo za otvaranje, provjeru i evidentiranje ponuda u roku od 30 dana evaluirati pristigle ponude i donijeti odluku o odabiru najpovoljnijih ponuditelja, među onima koji su zadovoljili sve formalne uvjete, s obrazloženjem razloga za odabir najpovoljnijih ponuditelja, odnosno obrazloženjem razloga zbog kojih nisu odabrane pojedine ponude. “Važno je naglasiti da se najpovoljnijim ponuditeljima smatraju sudionici natječaja čija je ponuđena referentna vrijednost manja ili jednaka maksimalnoj referentnoj vrijednosti iskazanoj u natječaju i koji su ponudili najnižu referentnu vrijednost, a sve u granicama raspoložive kvote za pojedine grupe proizvodnih postrojenja kako je propisano natječajnim odredbama i u skladu s najboljim interesima investitora“…Pročitaj više
Razvijamo crijep s fotoćelijama i radimo na konceptu proizvodnje vodika
Dražen Ivezić, direktor vinkovačkog Dilja, koja obilježava 100. obljetnicu proizvodnje crijepa, govori o utjecaju krize na poslovanje, lanjskim rezultatima i inovacijama. Ukupna ušteda energije ostvarena aktivnostima energetske učinkovitosti iznosi 700.583 kW godišnje, odnosno 25% rashoda manje na ime električne energije. Projekt energetske učinkovitosti i korištenja OIE na tvornici Slavonka u vrijednosti 13,3 milijuna kuna, sufinanciranog iznosa potpore od 7,2 milijuna kuna, obuhvaća izgradnju sunčane elektrane snage 1,1 MW na krovu proizvodne hale koja će godišnje proizvoditi 1.542.351 kW električne energije za vlastite potrebe. Projekt Energetske učinkovitosti i ulaganje u promicanje energije iz OIE za tvornicu crijepa u Vinkovcima i tvornicu cigle u Našicama prijavljen je na prvi javni poziv za iskaz interesa za financiranje ulaganja iz sredstava Modernizacijskog fonda. Dilj je jedino poduzeće u Hrvatskoj kojem su odobrena sredstva za projekt s provedbom na dvije lokacije proizvodnih pogona. Sufinanciranje je predviđeno u iznosu od 45% za energetsku učinkovitost te 60% za OIE. Projektom ulaganja predviđene su aktivnosti s ciljem povećanja energetske učinkovitosti u pogonu Dilj i pogonu Našice zamjenom postojeće opreme energetski efikasnijom, te ulaganje u promicanje energije iz OIE kroz ugradnju fotonapona instalirane snage od 1.320 kW u pogonu Dilj i fotonapona instalirane snage 990 kW …Pročitaj više
Dan ekološkog duga – Jugoistočna Europa troši resurse iznad globalnog prosjeka
Datum kad čovječanstvo potroši sve obnovljive resurse planete, poznat kao Dan ekološkog duga, ove godine pada 28. srpnja. Do Dana ekološkog duga čovječanstvo iskoristi sve biološke resurse za tekuću godinu koje Zemlja može obnoviti. Ove godine taj datum dolazi ranije nego ikad do sada, 28. srpnja. Pomaknuo se za jedan dan u odnosu na 202., što se redovno događa otkad je 1971. počelo izračunavanje. Čovječanstvo trenutno koristi prirodne resurse 1,7 puta brže no što ekosustavi planeta Zemlje mogu obnoviti. Ekološki otisci skoro svih zemalja Jugoistočne Europe su iznad globalnog prosjeka. Slovenija ima najveći nacionalni ekološki dug i potrošila je obnovljive resurse do 18.travnja. Crna Gora ih je potrošila do 17. svibnja, a Hrvatska i Bosna i Hercegovina 29. svibnja. Srbija će ući u dug 8. srpnja a Albanija tek 3.studenog. Katar je najbrže potrošio resurse i od 10. ožujka je u ekološkom dugu, dok je Benin najbliži obnovljivom korištenju resursa, jer obilježava Dan ekološkog duga 26. prosinca…Pročitaj više
Gas for Climate objavio je analizu proizvodnih potencijala biometana za države članice EU
Jučer je konzorcij Gas for Climate (GfC) objavio novosti o potencijalima proizvodnje biometana u državama članicama EU-a, polazeći od obnovljenih ambicija EU-a da ubrza proizvodnju biometana i napretka u tehnologiji. Studija pokazuje da je dovoljno održivih sirovina dostupno u zemljama EU-27 kako bi se zadovoljio REPowerEU cilj do 2030. od 35 bcm (35 milijardi kubičnih metara). Prema procjeni GfC-a, do 41 bcm biometana do 2030. i 151 bcm do 2050. može biti proizvedeno. To je značajno jer je trenutačna potrošnja prirodnog plina u EU-u (2020.) 400 bcm (od čega Iz Rusije je uvezeno 155 bcm). Kao takav, biometan može igrati važnu ulogu u ispunjavanju ciljeva EU-a za smanjenje stakleničkih plinova do 2030. i postizanje neto nulte emisije do 2050. Osim toga, biometan može povećati europsku energetsku sigurnost smanjenjem ovisnosti o ruskom zemnom plinu i može se ublažiti dio pritiska na cijenu energije o kućanstvima i tvrtkama. Da bi se to postiglo, potrebno je značajno povećanje kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom razdoblju, zato što se danas u EU proizvodi 3 bcm biometana i 15 bcm bioplina. Kako postići te ciljeve? Procjenjuje se da bi proizvodnja anaerobnom razgradnjom mogla ostvariti potencijal od 38 bcm u zemljama EU-27 do 2030. a do 2050 procjenjuje se proizvodnja od 91 bcm. Među prvih 5 zemalja koje pridonose tome cilju su Francuska, Njemačka, Italija, Poljska i Španjolska. Ključne održive sirovine za postizanje tih potencijala su stajski gnoj, poljoprivredni ostaci…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
