IZDVAJAMO:
Ništa od povratka ugljena ove zime: Obnovljivi izvori prvi put prestigli fosilna goriva u Europi
Značajno smanjenje potrošnje električne energije u kombinaciji s rekordnom proizvodnjom iz obnovljivih izvora spriječilo je povratak Europske unije fosilnim gorivima ove zime, a pritom uštedjelo 12 milijardi eura, ali i prirodni plin koji je potom korišten u druge svrhe. Prošla zima bit će zabilježena kao prva u kojoj je zelena energija dala više električne energije od fosilnih goriva, navodi se u najnovijem izvješću neovisnog instituta Ember, koje pokriva razdoblje od listopada 2022. do ožujka 2023. Europa je zadovoljna što je prebrodila tešku zimu, piše u izvješću Weathering the Winter, ali treba analizirati mjere poduzete za smanjenje potrošnje, kako bi se izvukle pouke o ubrzanom napuštanju fosilnih goriva. Gotovo sve zemlje članice EU-a smanjile su potrošnju električne energije tijekom zime, iako je samo nekoliko njih postiglo dobrovoljni cilj smanjenja od 10 posto koji je postavljen EU-ovim propisima o izvanrednim situacijama. Ukupna potražnja za električnom energijom smanjena je za šest posto u odnosu na petogodišnji prosjek, čime je ušteđena električna energija vrijedna 12 milijardi eura. Zima je započela najvećim međugodišnjim padom mjesečne potražnje od pandemije COVID-19 u proljeće 2020., te je u četvrtom kvartalu 2022. zabilježen godišnji pad od 8,5 posto, au prvom kvartalu 2022. 2023. pad je iznosio pet posto…Pročitaj više
Usporedno sa sušom u Europi je ojačao potencijal za korištenje sunčeve energije
Europa će se ponovno suočiti s jednom od najtoplijih godina u povijesti, sudeći prema trenutnim vremenskim uvjetima. Francuska, Španjolska i Italija već su pogođene sušom. No, s yin-yang principom možemo zaključiti da nije sve nužno loše. Povećanje osunčanosti može se iskoristiti za proizvodnju obnovljive energije. Sunčevo zračenje diljem Europe doseglo je najvišu razinu u posljednja četiri desetljeća, navodi se u izvješću European State of the Climate (ESOTC). Osim vremenskih uvjeta i klime, dokument donosi analizu utjecaja meteoroloških uvjeta na potencijal proizvodnje obnovljive energije. Prosječna temperatura na planetu porasla je za 1,2 stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine, a Europa se zagrijava brže od globalnog prosjeka, stoji u izvješću. Autori predlažu da zemlje koje inače ne obiluju solarnim resursima iskoriste priliku za proizvodnju obnovljive energije. Klimatske promjene uzrokuju poremećaje u raspodjeli tlaka zraka – ciklone i anticiklone. Prošle je godine nad Europom dulje nego inače bila anticiklona (polje visokog tlaka zraka), što je dovelo do povećanja broja sunčanih dana. Bilo je 130 sunčanih sati više od prosjeka. Najveći porast zabilježen je u Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji te u jugoistočnom dijelu Europe, uključujući Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Bugarsku…Pročitaj više
Bioplinske elektrane su šest puta učinkovitije od solarnih i četiri puta od vjetroelektrana
U ponedjeljak je u Novoj Crnji započela izgradnja bioplinsko-LNG postrojenja tvrtke Wabio Investment Holding SR, koje će proizvoditi zelenu električnu energiju, tekući ugljični dioksid, kao i tekući zeleni metan. Po ovoj tehnologiji u Srbiji je već izgrađeno jedno bioplinsko postrojenje u Vrbasu, a gradi se još jedno u Jarku kod Rume. Ovim ulaganjima pitanje korištenja bioplina i neiskorištenih mogućnosti vratilo se u žižu javnosti, s obzirom da je Srbija poljoprivredna zemlja, pa bi trebalo imati dovoljno resursa za ovu vrstu tehnologije. Bioplin se uvelike razlikuje od svih ostalih obnovljivih izvora energije (OIE). Prije svega, bioplinske elektrane daju najveći doprinos zaštiti okoliša, što je i njihova primarna uloga, ocjenjuje Lidija Carević, direktorica Udruženja Biogas Srbije. „Sav otpad s farmi i poljoprivredne proizvodnje zbrinjava se na ekološki prihvatljiv način i služi kao sirovina za rad bioplinskih postrojenja, a zbrinjavanjem stajnjaka kao sirovine sprječava se emisija metana u atmosferu, koji je čak 22 puta razorniji od ugljičnog dioksida.” Zatim, bioplinske elektrane su najučinkovitije u pretvaranju primarne energije u električnu, čak šest puta više od sunca i četiri puta više od vjetra“, objašnjava…Pročitaj više
Švedska gradi prvu e-cestu koja puni EV dok se voze
Prva takve vrste na svijetu, e-autocesta mogla bi dovesti do širenja novih 3.000 kilometara električnih cesta u Švedskoj do 2045. godine. Budući da je EU prošli mjesec usvojila važan zakon koji zahtijeva da od 2035. svi novi automobili imaju nultu stopu emisija CO2, europske zemlje žure s pripremom infrastrukture potrebne za prijevoz bez fosilnih goriva. Švedska upravo sada pretvara jednu autocestu u trajnu elektrificiranu cestu – prvu takve vrste na svijetu. Na električnoj cesti, automobili i kamioni mogu se puniti tijekom vožnje. Stručnjaci kažu kako ovakvo dinamično punjenje omogućava putovanje na većim udaljenostima uz manje baterije i izbjegavanje čekanja na postajama za punjenje. Ova je skandinavska zemlja predvodnik elektrificiranja cesta kroz nekoliko pilot projekata, uključujući i prvu privremenu električnu cestu na svijetu. „Mislimo kako je elektrifikacijsko rješenje put naprijed za dekarbonizaciju transportnog sektora i radimo s nizom rješenja”, izjavio je Jan Pettersson, ravnatelj strateškog razvoja švedske transportne uprave Trafikverket. Odabrana autocesta, europska ruta E20, povezuje logistička čvorišta Hallsberga i Örebra, a smještena je usred tri najveća grada u zemlji Stockholma, Göteborga i Malmöa…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
