Sunce raste, ali uvoz dominira: Hrvatska u lipnju 32,7 % električne energije osigurala iz inozemstva
Nakon što je početkom 2026. godine zahvaljujući iznadprosječno povoljnim hidrološkim uvjetima Hrvatska privremeno ostvarila neto izvoz električne energije, trend se tijekom proljeća potpuno preokrenuo. Prema privremenim podacima za lipanj i prvu polovicu 2026. godine, hrvatski elektroenergetski sustav ponovno bilježi značajan rast uvoza električne energije.
U Elektroenergetskom izvješću za prvi kvartal 2026. godine OIEH je upozorio da je ostvareni neto izvoz posljedica iznimno povoljnih hidroloških prilika te da bez novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, sustava za pohranu energije i dodatne fleksibilnosti sustava takav trend neće biti dugoročno održiv.
Lipanj 2026.: Uvoz postao najveći pojedinačni izvor električne energije
Prema privremenim podacima, Hrvatska je u lipnju raspolagala s 1.608 GWh električne energije. Od toga je čak 526 GWh ili 32,7 % osigurano uvozom, što uvoz čini najvećim pojedinačnim izvorom električne energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu tijekom promatranog mjeseca. Najveće količine električne energije uvezene su iz Mađarske i Bosne i Hercegovine.
Posebno je zanimljivo da su obnovljivi izvori energije u lipnju sudjelovali s 44,2 % u ukupno raspoloživoj energiji. Od toga su hidroelektrane činile 16,4 %, dok su ostali obnovljivi izvori energije – sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin – sudjelovali s 27,8 %. Time je još jednom potvrđeno da upravo sunce i vjetar tijekom ljetnih mjeseci preuzimaju sve važniju ulogu u domaćoj proizvodnji električne energije.
Tijekom najtoplijeg dana, 30. lipnja, dnevna potrošnja električne energije dosegnula je 70.348 MWh, dok je vršno 15-minutno opterećenje sustava iznosilo 3.689 MW, što predstavlja rekordne vrijednosti za hrvatski elektroenergetski sustav. Analize pokazuju da se tijekom razdoblja visokih temperatura dnevna potrošnja za svaki stupanj Celzija iznad prosjeka povećava za približno 1.500 MWh, dok vršno opterećenje raste za oko 79 MW.
Gotovo 1 TWh uvoza u prvom polugodištu pokazuje potrebu za ubrzanjem novih OIE kapaciteta
Iako je tijekom siječnja i veljače ostvaren neto izvoz električne energije od 332 GWh, od ožujka do lipnja zabilježen je neto uvoz od čak 1.325 GWh. Kao rezultat toga, saldo razmjene u prvih šest mjeseci 2026. godine završio je s neto uvozom od 993 GWh.
Unatoč nepovoljnijim vremenskim uvjetima, obnovljivi izvori energije ostali su nositelji domaće proizvodnje električne energije. U prvih šest mjeseci 2026. godine sudjelovali su s 79,0 % u ukupnoj proizvodnji električne energije u Hrvatskoj te s 58,4 % u podmirenju ukupne potrošnje električne energije.
Posebno se ističe nastavak snažnog razvoja solarne energije. U prvih pet mjeseci 2026. godine u pogon je pušteno novih 218 MW sunčanih elektrana, čime solarni sektor nastavlja biti najbrže rastući segment hrvatske energetike.
Međutim, podaci za prvo polugodište pokazuju da sadašnji tempo razvoja još uvijek nije dovoljan za značajnije smanjenje ljetnog uvoza električne energije. Procjene pokazuju da bi za pokrivanje sadašnjih potreba za uvozom tijekom ljetnih mjeseci Hrvatska trebala ubrzati izgradnju sunčanih elektrana na približno 50 MW mjesečno, odnosno osigurati oko 2.400 MW novih solarnih kapaciteta u sljedeće četiri godine.
Konačni podaci za drugi kvartal i prvu polovicu 2026. godine bit će objavljeni u kolovozu u novom OIEH Elektroenergetskom izvješću.
26°C
Podržavaju nas
