IZDVAJAMO:
Zaštita nasada od vremenskih nepogoda agrosolarima
Olujni udari s kojima se hrvatska poljoprivreda suočava posljednjih tjedana uzrokovali su nemjerljivu štetu, prvenstveno na trajnim nasadima. Naleti vjetra i tuče uništavali su stabla i plodove stvarajući gubitke u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. U Europi su se kao inovativno i ekološki prihvatljivo rješenje ovog problema nametnuli agrosolari. Mogućnost njihovog postavljanja odnedavno je regulirana i u Hrvatskoj. Agrosolari omogućuju inovativni pristup proizvodnji hrane i čiste energije na istom mjestu. Međutim, važnost agrosolara se ne očituje samo u dvostrukoj proizvodnji, njihov je doprinos mnogo širi. Agrosolari postavljaju nove standarde u poljoprivredi u pogledu povećanja otpornosti na klimatske promjene. Štoviše, njihova ključna uloga leži u zaštiti poljoprivrednih nasada od nepovoljnih vremenskih uvjeta poput intenzivnog sunčevog zračenja, jakih vjetrova, obilnih kiša i tuče. Agrosolarni sustavi tako djeluju kao agrotehnička mjera i pružaju fizičku zaštitu poljoprivrednih nasada. Prepoznajući višestruku korist primjene agrosolara, OIEH je završio izradu Studije o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj i tako postao pionir u predlaganju razvoja agrosunčanih elektrana kao inovativne metode i vrijedne agrotehničke mjere koja će pomoći hrvatskim poljoprivrednicima u borbi protiv klimatskih promjena. Promocija studije održat će se 6. rujna, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu s početkom od 14 sata, i u petak 8. rujna u 16h u Velikoj dvorani Bjelovarskog sajma u Gudovcu, u sklopu tribine o agrosolarima…Pročitaj više
MINGOR objavio 12 novih Odluka o provođenju javnog natječaja za izdavanje EO
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je 24. kolovoza 2023. godine na svojim službenim stranicama 12 novih Odluka o provođenju javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja, na temelju članka 17. stavka 20. Zakona o tržištu električne energije (NN 111/12, dalje: ZoTEE), a u vezi s člankom 133. stavkom 3. ZoTEE. Devet Odluka odnosi se na sljedeće sunčane elektrane: SE Varaždinske Toplice 4 MW i SE Varaždinske Toplice 6 MW, obje na području Grada Varaždinske Toplice u Varaždinskoj županiji; SE Slokovec, na području Grada Ludbrega u Varaždinskoj županiji; SE Gusta Draga na području Grada Novog Vinodolskog u Primorsko-goranskoj županiji; SE Krk na području Grada Krka u Primorsko-goranskoj županiji; SE Ustrine na području Grada Malog Lošinja u Primorsko-goranskoj županiji; SE Rudine I i SE Rudine II, obje na području Općine Dubrovačko Primorje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i SE Vela Luka na području Općine Vela Luka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ostale Odluke odnose se na: MHE Vinodol Dolac na području Grada Crikvenice i Općine Vinodolska općina u Primorsko-goranskoj županiji, VE Jelenje na području Grada Bakra u Primorsko-goranskoj županiji, te geotermalnu elektranu Zagocha na području Općine Čađavica u Virovitičko-podravskoj županiji… Pročitaj više
Porast uvoza električne energije u srpnju
Srpanj 2023. ostat će upisan u povijesti kao najtopliji mjesec u posljednjih 120 000 godina, kako tvrdi Klimatski institut EU. Zbog izrazito visokih temperatura u prvoj polovici mjeseca trošili smo ogromne količine električne energije za hlađenje. Tako je 17. srpnja između 14 i 15 sati u Hrvatskoj zabilježen ovogodišnji rekord u potrošnji električne energije, iznosio je čak 3167 MWh. Ovo je i najveći rekord u potrošnji u jednom satu otkad postoje mjerenja sofisticiranom opremom. Apsolutni rekord u jednom satu odnosio se i na najveće opterećenje sustava. Kao i u prethodnim mjesečnim OIEH izvješćima o elektroenergetskim kretanjima, tako i u ovom za srpanj donosimo pregled najvažnijih kretanja u energetskom sustavu u Hrvatskoj. A u srpnju se tako uočava velika promjenjivost te porast dnevne potrošnje i vršnog opterećenja zbog nepredvidivih vremenskih prilika tijekom mjeseca, ali i pojačanog utjecaja turističke sezone. Zbog povećanje potrošnje u srpnju smo bili primorani uvoziti električnu energiju. Ostvarena je izrazito velika proizvodnja hidroelektrana, posebno akumulacijskih HE iz dotoka vode i pražnjenja akumulacija. Termoelektrane na plin su tijekom srpnja ostvarile veliku proizvodnju zbog smanjenja dotoka vode za HE. Zbog uravnoteženja satne bilance bilo je potrebno uvoziti značajne količine električne energije i to čak 265 GWh, dok je maksimalni satni uvoz iznosio 1.451 MWh/h…Pročitaj više
Hrvatski solarni ciljevi u novom NECP-u prilično su konzervativni i niski
Do kraja lipnja samo je 12 od 27 država članica EU predalo svoje revidirane Nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) Europskoj komisiji. Prosječno, zemlje su povećale svoje ciljeve u iskorištavanju energije sunca u prosjeku za oko 63%, povećavajući ukupni cilj EU-a za daljnjih 90 GW, čime je ukupni cilj dostigao 425 GW solarnog kapaciteta do 2030.. Hrvatska je u novom NECP-u svoj cilj prilično konzervativno povećala za 25% na samo 1 GW solarnog kapaciteta. To je otprilike četiri puta manje od ciljeva Rumunjske. Najveći napredak očekuje jedna zemlja na sjeveru kontinenta. Prema kalkulacijama SolarPower Europe, Litva je povećala svoj cilj za 508% u usporedbi s prethodnim NECP-om na 5,1 GW. Finska, Portugal, Slovenija (3,5 GW) i Švedska više su nego udvostručile svoje prethodne ciljeve, dok je Španjolska povećala svoj cilj za 94%. Prema posljednjim dostupnim podacima, četiri zemlje EU-a već su postigle svoje ciljeve za 2030., 19 zemalja će vjerojatno postići svoj cilj u sljedećih pet godina, a četiri zemlje (Italija, Litva, Portugal i Slovenija) vjerojatno će postići svoje ciljeve između 2028. i 2030. Nizozemska (2024.), Cipar i Švedska (2025.), Hrvatska, Finska i Španjolska (2026.) te Danska i Luksemburg (2027.) dosegnut će svoje nove ciljeve solarnog kapaciteta za 2030. najmanje tri godine ranije…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
