IZDVAJAMO:
Prijedlog uvođenja poreza na ekstraprofit
Vesna Vučemilović predlaže porez na ekstraprofit proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora. U Udruženju OIEH koje okuplja proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora ističu da im je poznato da su pojedini proizvođači, čiji su ugovori s HROTE-om bili pri isteku izašli na tržište, no ne i o kojem se ukupnom broju njih radi niti pod kojim uvjetima je do toga došlo. -To je dio poslovnih odluka svakoga proizvođača pojedinačno-ističu u Obnovljivim izvorima energije Hrvatske. Pritom napominju da raskidanjem ugovora financijska sredstva ostaju u HROTE-u i više se ne isplaćuju proizvođačima koji su izašli na tržište. – Time HROTE raspolaže s više novca za poticanje budućih novih projekata OIE koje u Hrvatskoj tek treba graditi, a kojima će poticaji biti potrebni. Na taj način su svojim izlaskom iz sustava poticaja proizvođači električne energije iz OIE omogućili razvoj novih projekata, a činjenica da su se odlučili za izlazak na tržište podrazumijeva i njihovo preuzimanje rizika jer cijene kroz neko vrijeme mogu pasti, ali oni se više neće moći vratiti u HROTE- ističu u ovom udruženju. Sredstva koja će dobiti na tržištu ulažu u nove projekte pa tu nije riječ o extra profitu. -Oporezivanje tog dijela za OIE dovest će do usporavanja novih investicija i nepovjerenja investitora u sektor, a već nakon što je Europa odlučila uvesti ograničenje cijene na 180 eura po MWh uočen je veliki zastoj na tržištu jer su projekti izgubili likvidnost. Hrvatska zahvaljujući proizvodnji električne energije iz OIE ima smanjenu potrebu za uvoznom, a taj važan financijski učinak ne treba izgubiti iz vida- poručuju iz OIEH….Pročitaj više
Karlovačka geotermalna strategija: Prvo toplana, potom i elektrana
Održivi energetski razvitak baziran na načelima zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije osnova je energetske politike Karlovca, grada na četiri rijeke koji želi početi iskorištavati i „podzemne rijeke”, odnosno geotermalnu energiju. Početak tog procesa označen je potpisivanjem sporazuma za klimu i energiju, zatim izradom i provedbom Akcijskog plana održivog energetskog razvoja (SEAP) te izradom Akcijskog plana energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP). Karlovac se tako priključio aktivnoj zajednici lokalnih sredina koje se obvezuju unaprjeđivati svakodnevicu građana kroz primjenu novih aktivnosti koje pridonose održivoj budućnosti. Zajedno s partnerima, tvrtkama GeotermiKA d.o.o. te Gradska toplana d.o.o., Karlovac provodi projekt istraživanja i eksploatacije geotermalne vode iz geotermalnog polja Karlovac za potrebe postojećeg toplinarskog sustava grada, ali i za proizvodnju električne energije. Na području grada nalazi se potvrđeni geotermalni vodonosnik u karbonatnom kompleksu Rečica otkriven istražnim bušotinama Ka-2 i Ka-3 koje su izgrađene 1983. i 1988. godine, a čije podatke je ustupila Agencije za ugljikovodike. S obzirom da je Karlovac smješten u blizini ovog potvrđenog značajnog geotermalnog polja, postoji interes da se geotermalna voda iskoristi u energetske svrhe…Pročitaj više
Hrvatska želi širiti LNG, a možda i graditi Jonsko-jadranski plinovod
U slovačkom gradu Košicama održava se forum podunavskih zemalja u sklopu Strategije Europske unije za regiju Dunava, okvira za razgovore i suradnju država iz tog područja. Ministri vanjskih poslova održali su sastanak zatvoren za medije na kojem su uskladili svoje politike prema uvozu plina iz Rusije, zemlje koja je 24.veljače izvela invaziju na Ukrajinu. “Intenzivirat ćemo napore u smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima pomoću diverzifikacije izvora energenata i dobavnih pravaca”, piše u objavljenoj deklaraciji. Hrvatska je, čiji je ministar Gordan Grlić Radman sudjelovao ‘online’ na sastanku u Košicama, navela da će proširiti na Krku kapacitet terminala za uvoz ukapljenog plina sa sadašnjih 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje na 6,1 milijardu. Hrvatska je zainteresirana i za gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) koji bi se protezao od Hrvatske preko BiH i Crne Gore do Albanije. Ondje bi se pak spojio na Transjadranski plinovod (TAP) kojim plin iz polja u Azerbajdžanu dolazi preko Grčke do Albanije te ide dalje do Italije. To je plan koji Hrvatska već dugo razmatra. Ja, međutim, ne vidim budućnost plina pa ne vidim kako bi Hrvatska profitirala izgradnjom tog plinovoda”, kaže Borbala Toth, analitičarka Regionalnog centra za istraživanja energetske politike (REKK), think-tanka sa sjedištem u Budimpešti. Europska unija u sklopu svog “Europskog zelenog plana” želi prestati koristiti fosilna goriva, uključujući prirodni plin, te se nastoji okrenuti obnovljivim izvorima energije. “Hrvatska već ima osigurane isporuke plina preko kontinentalnog dijela jer ga može uvoziti iz Slovenije i Mađarske te zato što ima LNG terminal. Ako Hrvatska želi potrošiti novac na nešto, onda ga treba uložiti u obnovljive izvore. To bi bio korak naprijed”, dodaje…Pročitaj više
SolarPowerEurope: 18 organizacija poziva na provedbu Inicijative EU Solarni krovovi
U zajedničkom pismu, 18 organizacija među kojima su nevladine organizacije i predstavnici gradova, sektori izgradnje i grijanja iz obnovljivih izvora, pružatelji usluga te predstavnici solarne i toplinske industrije pozivaju ministre energetike EU-a i Europski parlament da podupru ambiciozan solarni plan EU-a. U svibnju 2022. Europska Komisija predložila je Inicijativu EU Solarni krovovi, u sklopu plana REPowerEU za prekid ovisnosti Europe o fosilnom plinu. Kako bi se maksimalno iskoristio potencijal inicijative u pismu se poziva na uključivanje zahtjeva EU-a za instaliranjem solarne energije na sve nove i obnovljene zgrade, kao i na postojeće nestambene zgrade. Potpisnici naglašavaju da svaki dodatni solarni KWh smanjuje europsku ovisnost o plinu i drugim fosilnim. Iako nestabilnost cijena plina prijeti europskim građanima i poduzećima, vrijeme povrata solarnih panela instaliranih na stambene zgrade stalno se smanjuje. Zgrade imaju ogroman potencijal za uvođenje solarne energije, omogućavajući građanima proizvodnju vlastite energije uz istodobno smanjenje računa za struju i pružanje usluga mreži zahvaljujući njihovoj fleksibilnosti na strani potražnje. Prema Europskom zajedničkom istraživačkom centru, otonaponska mreža na zgradama može isporučiti 25% godišnje potražnje Europe za električnom energijom, što je jednako zajedničkoj potrošnji električne energije Njemačke i Poljske…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
