IZDVAJAMO: 

Kako se uključiti u dražbe jamstva podrijetla i time smanjiti svoj ugljični otisak

Na 2. Regionalnoj RE-Source Croatia konferenciji posvećenoj razvoju PPA ugovora koja će se održati u Zagrebu 15. ožujka govorit će se o dražbama jamstva podrijetla. Sustav jamstava podrijetla uveden je kako bi se osigurala transparentnost sustava, praćenje podrijetla primarnog izvora električne energije i dao poticaj korištenju OIE. Kupci jamstava time mogu smanjiti svoj ugljični otisak i ispuniti ciljeve održivosti kao i pokazati klijentima, financijskim partnerima, investitorima, potrošačima i općoj javnosti da su odgovorni prema klimi, odnosno kako ulažu u zaštitu okoliša i postizanje CO2 neutralnosti. Na panelu „Uloga jamstva podrijetla u okviru strategije prema dekarbonizaciji“ upravo o dražbama jamstva podrijetla govorit će direktor CROPEX-a Ante Mikulic: „Svi proizvođači iz obnovljivih izvora energije uz električnu energiju dobivaju i jamstva podrijetla koja su u zadnjih nekoliko godina postala značajan instrument s kojim se u 2023. trgovalo i po cijenama od oko 8 €/GO. CROPEX već godinama kroz dražbe organizira trgovinu jamstvima podrijetla u Republici Hrvatskoj te saznajte zašto je cijena u 2024. pala na ispod 2€/GO i kako se s njima trguje kod nas…Pročitaj više

Europska industrija solarnih panela na rubu propasti, Bruxelles grozničavo traži rješenje

U dokumentu koji je izdala Europska komisija, sugerira se nekoliko mjera koje bi zemlje članice mogle poduzeti kako bi podržale domaću proizvodnju solarnih panela. To uključuje organiziranje državnih aukcija projekata, preferiranje europskih proizvođača u nabavci solarnih panela za javne zgrade, poticanje poljoprivrede s integriranim solarnim panelima i korištenje državne pomoći kako bi se potaknulo ulaganje u lokalnu proizvodnju. Ova inicijativa dolazi u kontekstu sve veće potrebe za čistim i obnovljivim izvorima energije te pokušaja EU da postigne svoje ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena. Ipak, mnogi strahuju da će ove mjere biti nedovoljne za spašavanje europske industrije solarnih panela. Iako inicijativa predstavlja ‘važan korak’, rekao je Johan Lindahl, glavni tajnik Europskog vijeća za proizvodnju solarnih panela, ‘kada su u pitanju konkretne akcije, nedostaju nam specifična i posebna rješenja za trenutačnu situaciju.’ Ministri energetike EU-a trebali bi raspravljati o zahtjevu Komisije na sastanku u Bruxellesu u ponedjeljak…Pročitaj više

Općine koje proizvode energiju zaslužuju svaki euro uložen u njih

Ruralna područja u Hrvatskoj posjeduju mnoštvo obnovljivih energetskih resursa koje mogu iskoristiti za svoj vlastiti razvoj u suradnji s investitorima. Uvođenje novih modela višestranog investiranja u obnovljive izvore jedan je od provjerenih načina postizanja svestrane koristi za ekonomski i društveni razvoj zajednica. Prema novoj regulativi, za sudjelovanje u proizvodnji obnovljivih izvora energije općine će dobivati dvije odvojene naknade. Jedna se odnosi na korištenje prostora za energetski pogon u iznosu od minimalno 0,001327 €/kWh, a drugu na godišnju pristojbu jedinici lokalne samouprave u iznosu od minimalno 1,50 €/kW priključne snage postrojenja. Također, stanovnici tih općina u ovakvim projektima dobivaju prilike za zapošljavanje na novim poslovima, dugoročno nisko rizično ulaganje te aktivno sudjelovanje u odlučivanju i realizaciji razvoja lokalne zajednice. Konkretiziramo li ove brojke, općina na čijem se području nalazi manja vjetroelektrana od 50 MW dobivala bi preko 250.000 eura nenamjenskih sredstava godišnje sljedećih 30 godina! Za proračune manjih, ruralnih općina, radi se o velikoj financijskoj injekciji…Pročitaj više

Obnovljivi izvori i dalje griju i hlade Hrvatsku više od europskog prosjeka

Energija za grijanje i hlađenje čini oko polovicu ukupne bruto finalne potrošnje energije u Europskoj uniji. A prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostat, udio energije iz obnovljivih izvora u grijanju i hlađenju (Sunčeva i geotermalna energija te, među ostalim, ona iz dizalica topline, biogoriva i otpada) nastavio je rasti i u 2022. godinu. Drugim riječima, udio obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji za grijanje i hlađenje u EU-u iznosio je 24,8 posto u 2022., što je za 1,8 postotnih bodova više u odnosu na 2021. godinu (23 posto). Među članicama EU-a, Švedska se nalazi na prvom mjestu s udjelom od 69,3 posto, a slijedi ju Estonija (65,4 posto). Obje zemlje uglavnom koriste biomasu i dizalice topline. Na trećem mjestu je Latvija s udjelom od 61 posto. Latvija se pritom najviše oslanja na biomasu. Naprotiv, najmanji udjeli energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje zabilježeni su u Irskoj (6,3 posto), Nizozemskoj (8,6 posto) i Belgiji (10,4 posto). Hrvatska se, valja naglasiti, s udjelom od 37,2 posto nalazi primjetno iznad europskog prosjeka…Pročitaj više

VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER