IZDVAJAMO:
Europska komisija predlaže reformu tržišta električne energije i želi potaknuti ulaganja u obnovljive izvore
Europska komisija u utorak je predložila reformu tržišta električne energije čiji je cilj kroz dugoročne ugovore osigurati stabilnost cijena i potaknuti investicije u obnovljive izvore energije. U svojem prijedlogu Komisija nije dirala u postojeći način funkcioniranja kratkoročnog tržišta električne energije i umjesto toga predlaže dugoročne ugovore o kupovini električne energije kako bi računi potrošača za struju bili manje izloženi kratkoročnim promjenama cijena fosilnih goriva. Iako su neke države članice tražile da se razdvoji cijena plina od cijene električne energije, Komisija je u svom prijedlogu ostavila netaknutim sadašnji sustav, tvrdeći da će predložena reforma poticati postupno napuštanje fosilnih goriva i smanjiti njihov utjecaj na cijene električne energije. Po novom prijedlogu, državne potpore za nova ulaganja u vjetroelektrane, solarnu energiju, hidroenergiju, geotermalnu i nuklearnu električnu energiju provode se kroz dvosmjerne ugovore za kompenzaciju razlike cijena. Prema tim ugovorima, proizvođači na dulji rok prodaju struju po fiksnoj cijeni, neovisno o kratkoročnim kretanjima na tržištu. Krajnji je cilj pružiti sigurne, stabilne uvjete za ulaganja u obnovljive izvore energije i energiju s niskim udjelom ugljika smanjenjem rizika i kapitalnih troškova, a istodobno izbjeći neočekivane profite u razdobljima visokih cijena. Europska komisija ističe da će to biti ključni instrument za poticanje stabilnosti i predvidljivosti troškova energije diljem EU…Pročitaj više
Vladin proljetni antiinflacijski paket: Nove mjere građanima će sada olakšati život, ali cijenu će platiti u budućnosti
Otkako je počela energetska kriza i visoka inflacija, Banski su dvori skrojili tri antiinflacijska paketa. Prvi je bio još na proljeće prošle godine i bio je težak 663 milijuna eura. Na jesen 2022. godine uslijedio je drugi paket mjera, vrijedan 2,8 milijardi eura, a na zimu treći, najmanji paket, vrijedan 95 milijuna eura. Sadašnji paket mjera četvrti je u nizu u inflacijskim uvjetima. Kada se tome pridoda i paket mjera za pomoć građanima i tvrtkama u uvjetima koronakrize, usvojen na proljeće 2020. godine i vrijedan 1,6 milijardi eura, proizlazi da je država do sada građanima i gospodarstvu kroz razne oblike pomogla s više od 5,1 milijardi eura, hvale se u Banskim dvorima. I novi paket mjera u fokusu ima energetiku. Za te je svrhe, naime, u proljetnom paketu mjera namijenjeno 1,18 milijardi eura. Nove mjere trebale bi, među ostalim, osigurati da hrvatski građani nastave plaćati jednu od najmanjih cijena struje i plina u Europi. “Vlada se i dalje oslanja na mjere koje trebaju ublažiti udar na životni standard građana, ali nedostaju mjere za povećanje proizvodnje električne energije. Tu je posebno na udaru HEP, čije poslovanje zbog toga trpi, a to sve ima svoju cijenu koju će na kraju opet platiti građani”, ističe Kristijan Kotarski, profesor međunarodne političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Dodaje kako bi Vlada trebala više poticati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, za što joj na raspolaganju stoji velik novac iz fondova EU. To bi, u konačnici, osiguralo i veće količine struje u budućnosti….Pročitaj više
Od 2028. godine sve nove zgrade moraju imati nulte emisije
Zastupnici su na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u utorak raspravljali i glasali o nacrtu mjera za značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova i potrošnju energije, što je preduvjet za postizanje klimatske neutralnosti građevinskog sektora do 2050. godine. Kako bi se to postiglo, predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada žele se znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-u do 2030. Drugim se ciljevima želi postići povećanje stope energetske obnove neučinkovitih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima. Od 2028. godine sve nove zgrade trebale bi imati nulte emisije, dok je rok za nove zgrade u posjedu ili vlasništvu javnih tijela 2026. godina. Ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, od 2028. sve nove zgrade trebale bi biti opremljene i solarnim tehnologijama, a za stambene zgrade u kojima se provodi znatna obnova rok je do 2032. Poboljšanje energetskih svojstava, koje može biti provedeno u obliku ugradnje izolacije ili poboljšanja sustava za grijanje, provodi se kad se zgrada prodaje ili se na njoj provodi znatna obnova, odnosno, ako se iznajmljuje, kad se sklapa novi ugovor….Pročitaj više
Kombinacija solarnih panela i dizalica topline donijela je goleme uštede Europljanima
Tijekom prošle godine europska kućanstva s instaliranim solarnim panelima i dizalicama topline imala su niže račune od 62 do 84 posto u usporedbi s domovima koji ne proizvode vlastitu struju i griju se na prirodni plin, pokazalo je istraživanje organizacije SolarPower Europe. Izvješće Solar Powers Heat 2023 analiziralo je uštede koje kućanstva ostvaruju koristeći tri različite tehnologije: solarne panele, dizalice topline i kombinaciju panela i pumpi. Uštedu su uspoređivali s troškovima koje bi imali da su struju kupovala na tržištu, a grijala se na plinsku peć. Analiza je napravljena za Italiju, Njemačku i Španjolsku, europske zemlje u kojima prirodni plin ima dominantnu ulogu u grijanju domova. Rezultati pokazuju da su kućanstva s kombinacijom solarnih panela i dizalica topline prošle godine uštedjela do 3700 eura, objavio je SolarPower Europe. Izvješće otkriva da su stambene jedinice srednje veličine sa solarnim panelima ostvarile značajne uštede na računima za energiju u 2022. godini od 64 posto, a u kombinaciji s dizalicom topline i do 84 posto…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
