IZDVAJAMO:
Velika prepreka za OIE – priključenje projekata na elektroenergetsku mrežu
Velika prepreka s kojom se ulagači susreću vezana je za priključenje OIE projekata na elektroenergetsku mrežu. Operator sustava je od listopada 2021. godine obustavio sva priključenja, a nakon dugotrajnog rada na metodologiji koju donosi HERA, a koja je temelj za novu cijenu priključka, još uvijek nije poznat iznos te nove cijene. Još uvijek nisu donesena pravila o priključenju operatora prijenosnog i distribucijskog sustava. HEP ODS i HOPS još uvijek nisu uskladili svoje pravilnike i procedure s novim zakonskim odredbama. Čekanje pripadajuće metodologije zapreka je i za donošenje ostalih potrebnih podzakonskih akata kojima je ona uvjet pa je jasno da time dolazi do dodatnog usporavanja. Bez toga ne može profunkcionirati ni sustav izdavanja energetskih odobrenja. HERA je nedavno objavila kako će organizirati radionicu na kojoj će obrazložiti Prijedlog odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu. OIEH je kao jedan od ključnih dionika izrazio interes za sudjelovanje u radionici, no samo dan prije zakazanog održavanja radionica je otkazana. Već godinu dana projekti OIE su zaustavljeni, i to u godini kad je imperativ EU micati prepreke i ubrzati razvoj OIE. Stoga je OIEH odlučio javno objaviti svoje primjedbe na Prijedlog odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu…Pročitaj više
Hrvatska može do 2030. postati 100 posto obnovljiva
Hrvatska može do 2030.-2035. postati 100 posto obnovljiva s pozicije tehničkih potencijala i s pozicije ekonomije, poručio je u Dnevniku HTV-a Neven Duić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Prije dvije i pol godine usvojena je energetska strategija razvoja Hrvatske. Ona, među ostalim, predviđa godišnje 200 novih megavata zelene energije. – Kad je strategija donesena ona je bila vrlo napredna. Međutim, ona je u međuvremenu zastarjela i Hrvatskoj treba nova strategija s obzirom na novi kontekst u kojem se nalazimo. Europa se mora skinuti s ruskih goriva i napravljen je novi europski plan RePowerEU. Hrvatska je odlično krenula s obnovljivim izvorima, no onda je sve stalo, rekao je u Duić. Tehnički potencijali, rekao je, sasvim su dovoljni da Hrvatsku napravimo 100 posto obnovljivom. Samo je pitanje kad ćemo krenuti, napomenuo je.- Postoji već gotovih 10 tisuća megavata projekata vjetra i solara koji su zapeli u ministarstvu. Bitno je pokrenuti te projekte da bismo iskoristili potencijale koje Hrvatska ima, rekao je Duić. Napomenuto je kako OIEH smatra da razvoj OIE u Hrvatskoj usporavaju administrativne prepreke, s čim se Duić složio…Pročitaj više
Subvencije za prelazak na obnovljive izvore energije
95 milijuna kuna državnih subvencija na raspolaganju je građanima koji u domovima žele preći na obnovljive izvore energije. A u vrijeme velikih poskupljenja, takvih je investicija sve više. S toplijim zimama sve je više sunca, ali i sunčanih elektrana, na sjeveru zemlje. Obnovljivim izvorima okreće se Međimurska županija. Energetski se obnavljaju zgrade, uz subvencije – postavljaju se elektrane.- Centar znanja u kojem je 1000 ljudi je na 3 zgrade postavio elektrane. Cijela investicija je bila 100 tisuća eura, povrat za nekoliko godina, kaže međimurski župan Matija Posavec. Neizvjesna i skupa energetska budućnost mijenja trendove. – Skratio se rok povrata investicije – ova za fizičke osobe na 5 do 7 godina, kaže Jasmina Novak iz tvrtke Solvis. Energetski održiv dom i kod sve većeg broja građana. Solarni paneli, dizalica topline – kod obitelji Fištrek.- Generalno, možemo reći da možemo isključiti 1 od energenata, znači plin ili struju da uštedimo za jednu vrstu energenta, kaže Ivan Fištrek iz Ivanca. No za to treba imati preduvjete.- Isplati se ako imate izoliranu kuću, sve to ima preduvjete. Ne možete staviti dizalicu topline ako nemate toplinsku izolaciju kuće, stolariju, dodaje…Pročitaj više
Top-rješenja za grijanje i hlađenje: Topli dom i ured za dvjestotinjak kuna mjesečno?!
Nema toga što se neće pokušati kako bi se smanjili troškovi energije, i to pogotovo sada kada ima poteškoća s energentima. Zatvorene mreže za grijanje i hlađenje s niskim temperaturama koje zgradu povezuju cjevovodom, zvane ectogrid™, štedljive dizalice topline i rashladni uređaji, plutajuće vjetroelektrane ili virtualne elektrane novi su i stari načini na koje se pokušava uštedjeti energija. Na hrvatskom energetskom tržištu pojavila se početkom godine i prva virtualna elektrana. Sastoji se od agregatora, distribuiranih izvora, trošila i spremnika energije, pri čemu je agregator tvrtka koja operativno i administrativno upravlja elektranom. U ovom slučaju agregator je tvrtka KOER čiji direktor Marko Lasić ističe da se umreženim distribuiranim jedinicama upravlja tako da se energija proizvodi ili troši u određenim vremenskim razmacima. Grupiranjem ili agregiranjem potrošača ili proizvođača te spremnika energije u virtualnu elektranu omogućuje se sudjelovanje na tržištima električne energije na koja pojedinačno nemaju pristup zbog tehničkih, financijskih ili administrativnih zapreka. Tako ostvaruju nove ili dodatne prihode. Prema upitima koji stižu u OIEH najveći interes ipak vlada za solarne elektrane – kaže direktorica Maja Pokrovac Njih je na krovu jednostavno tehnički planirati i postaviti, a i kratko je vrijeme povrata uloženog novca, u prosjeku pet do sedam godina. Mnogi zbog isplativosti i ne čekaju natječaje za subvencioniranje, nego ulažu vlastita sredstva…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
