IZDVAJAMO:

Dekarbonizacija je pokretač globalnog pokreta korištenja obnovljivih izvora energije

Već se neko vrijeme čelnici država uvođenjem ciljeva o smanjenju CO2 pokušavaju iskupiti planetu Zemlji za štetu koje smo svjesni već godinama. Pa kako bi spriječili zagrijavanje planeta većina zemalja ima cilj doseći ugljičnu neovisnost do 2050. Postizanje ovog cilja zahtijeva, između ostalog, brzu dekarbonizaciju, odnosno smanjenje emisija stakleničkih plinova nastalih izgaranjem fosilnih goriva. To se može postići korištenjem obnovljivih izvora energije koji sada čine jednu trećinu globalnog energetskog kapaciteta te elektrifikacijom što je više moguće sektora. No, da bi se postigla dekarbonizacija, moraju se promijeniti svi aspekti gospodarstva. Dekarbonizacija je u stvari osnovni pokretač cijelog globalnog pokreta korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) i napuštanja fosilnih goriva. Kako se do sada nije previše govorilo o dekarbonizaciji već indirektno o uvođenju OIE i zamjeni fosilnih goriva, prije svega u proizvodnji električne energije, u gospodarstvu, prometu, transportu i poljoprivredi, sazrelo je vrijeme da se u javnoj komunikaciji govori o stvarnom razlogu uvođenja OIE, a to je potreba za smanjenjem CO2 ili dekarbonizacija – istaknula je Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije, koja će sudjelovati na Liderovoj konferenciji ‘Energetska budućnost Hrvatske‘…Pročitaj više

Solari u 80% novih odobrenja, hitno razviti skladištenje energije

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja snažno se lovi korak u energetskoj tranziciji i dekrabonizaciji energetskog sektora. Nakon što su po starom zakonu riješili stare iskaze interesa investitora za zelene projekte procjenjuju da će do kraja godine riješiti sve preostale zahtjeve za iskaz interesa po članku 133. novog Zakona o tržištu električne energije dakle još oko 80 iskaza ukupne prijavljene snage oko 1000 MW. „Kako bismo supstituirali 10 do 30 posto uvoza moramo duplicirati kapacitete proizvodnje električne energije u RH, a veća količina obnovljivaca znači manji uvoz“, navodi državni tajnik Ivo Milatić, navodeći da Hrvatska nema problema sa zanimanjem investitora i izdavanjem EO, ali se mora riješiti kako nova postrojenja spojiti na mrežu. Prema analizi OIEH, direktorica Maja Pokrovac, navodi još veća očekivanja:“ Gleda li se po prijelaznim odredbama, članku 133. ZOTEE-a većina projekata je u Dalmaciji, a po članku 17. ne očekujemo prodor u Dalmaciji dok se ne izgradi mreža. Trenutni kapaciteti po članku 133. to je oko 3.000 MW što se može izgraditi i što će se i izgraditi u Dalmaciji, 90% su vjetro energija i solarna energija. Po HOPS podacima, u ostalom dijelu Hrvatske kao što je Istra i Kvarner i Slavonija, mreža ima slobodne kapacitete oko 2000 MW, tako da Hrvatska u sljedećih 5 godina će imati ukupno 5-6000 MW novih kapaciteta…Pročitaj više

Novo izvješće SolarPower Europe: krovne solarne instalacije porasle 50%

Solarnu energiju koristi sve više ljudi u gotovo svim dijelovima svijeta, pokazalo je novo izvješće SolarPower Europe. Prošle su godine globalni krovni solarni kapaciteti narasli za 49%, sa 79 GW u 2021. na 118 GW lani. To znači da je dodatnih 36 milijuna kućanstava bilo napajano solarnom energijom do kraja 2022. godine. Broj zemalja koje instaliraju najmanje 1 GW godišnje u 2022. je porastao je sa 17 na 26. Bum krovnih solara nastavit će se i u 2023. uz dodatno instaliranih 159 GW. Novo izvješće SolarPower Europe predviđa kako će do 2025. više od 50 zemalja prijeći 1 GW instalirane solarne energije tijekom jedne godine. Svijet je u 2022. godini ugradio 239 GW novih solarnih instalacija, što je porast od 45% u odnosu na 2021. godinu. S više od 1,2 TW instaliranih diljem svijeta, solarna energija proizvest će 1.612 TWh električne energije na globalnoj razini tijekom 2023. godine, što odgovara udjelu 57% ukupne potražnje Europske unije za električnom energijom. Prognoza je sjajna – diljem svijeta tijekom 2023. bit će instalirano između 341 GW i 402 GW solarne energije. Globalno bi se godišnje moglo instalirati 1 TW solarne energije do kraja desetljeća,  s tim da je već 2027. moguće dosegnuti 800 GW na godinu. Unatoč pozitivnim izgledima i dalje postoje izazovi. Ograničeni kapacitet mreže i nedostatak fleksibilnosti ili skladištenja…Pročitaj više

Na odlagalištu otpada solari i proizvodnja zelenog vodika

Tvrtka Solarwatt iz Zagreba trebala bi do rujna 2024. sagraditi energetski park u Ludbregu, pa bi se na mjestu na kojem je nekad bio deponij otpada, proizvodila energija jer je u prvoj fazi predviđena gradnja solarne elektrane instalirane snage od pet do osam MW, a potom i elektrolizatora instalirane snage pet MW s punionicom za vodik. Treća, završna faza, obuhvaća i uplinjivač kapaciteta deset tona otpada dnevno. Kako je predstavljeno u Gradu Ludbregu, cilj projekta je proizvodnja zelene električne energije, obnovljiva vodika postupkom elektrolize, energetska oporaba otpada te proizvodnja zelenog vodika procesom uplinjavanja. To je jedan od nekoliko velikih projekata koji se razvijaju u Varaždinskoj županiji koja daleko odmiče u zelenoj tranziciji. Kako ističe gradonačelnik Dubravko Bilić, Ludbreg bi mogao postati jedan od rijetkih gradova koji će odlagalište otpada pretvoriti u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na zemljištu koje se trenutačno vodi kao odlagalište otpada. – Siguran sam da ćemo prvi u Hrvatskoj imati proizvodnju vodika na komercijalnoj osnovi, a taj vodik već sad ima kupca jer se nalazimo na pruzi. Svi oni koji proučavaju tu tematiku znaju da je vodik jako teško skladištiti i transportirati, postoje izazovi jer 30 posto energije koju vodik proizvede treba potrošiti na njegovo skladištenje i transportiranje, a to je dosta velik trošak. Međutim, kad uzmemo u obzir da se taj trošak subvencionira, on ima smisla…Pročitaj više

VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER