U četvrtak 25. svibnja počela je dugo očekivana druga međunarodna konferencija DANI SUNCA U Bolu na Braču. Dvodnevna konferencija u organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske okupila je 400 sudionika, više od 60 predavača i panelista. Pokrovitelji konferencije posvećene razvoju projekata sunčeve energije su Europska komisija, Vlada Republike Hrvatske, SolarPower Europe, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo poljoprivrede, Europska banka za obnovu i razvoj te Europska investicijska banka. Direktorica OIEH, Maja Pokrovac, u svom je pozdravnom govoru istaknula kako se tri preporuke koje je Europska komisija izdvojila za Hrvatsku uglavnom odnose na smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
“Hrvatska uvozi oko 53 posto energije godišnje, iako ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima, naročito u energiji vjetra i sunca i geotermalnim izvorima. Polovina proizvodnje dolazi iz hidroelektrana, a udio vjetroelektrana nam se povećao na 14 posto, no potencijal solarne energije još nije dovoljno iskorišten. Prema preporuci Europske komisije Hrvatska treba smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima bržim razvojem obnovljivih izvora, posebno ulaganjem u energiju vjetra, sunca i geotermalne izvore. Hrvatska treba dovršiti i nepotpuni zakonodavni okvir čime bi se pojednostavili administrativni postupci za izdavanje dozvola, ali i instaliranje opreme poput solarnih panela u višestambenim zgradama.”
Napomenula je kako OIEH čvrsto vjeruje da uz razvoj 6000 MW obnovljivih projekata Hrvatska može do 2030. postati energetski samodostatna.
Walburga Hemetsberger, direktorica SolarPower Europe u uvodnom je govoru poručila kako je sad pravo vrijeme za nove solarne ciljeve i ambicije te kako investicije u solarnu energiju polako preuzimaju investicije u naftu. „Za svaki dolar koji se danas uloži u fosilnu energiju 1,4 dolara je uloženo u zelenu energiju, što je do nedavno bilo nezamislivo. Energetska kriza je učinila svoje i zato svi moramo ubrzati tranziciju kako bi hrvatski i ostali građani Europe imali koristi od jeftine energije. Istraživanja su pokazala da su u protekloj kriznoj godini građani,, koji su imali od prije instalirane solare na krovovima uštedjeli 3800 eura na računima za struju, za razliku od onih koji ih nisu imali. Cijena energije u EU je previsoka, no Europska komisija ima plan za oslobađanje od fosilnih goriva. Ovaj svijet svojoj djeci želimo ostaviti onakvim kakav treba biti, a ne da se suočavaju sa sušama i poplavama. Ovdje je riječ o demokratizaciji električne energije”, poručila je.
Prof. dr. sc. Sandra Voća, prodekanica za nastavu i studijske programe s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poručila je kako Agronomski fakultet sudjeluje u brojnim znanstvenim istraživanjima te kako u posljednje vrijeme posebnu pažnju plijeni korištenje obnovljivih izvora energije u poljoprivredi. „Ne smije se pri tom zanemariti proizvodnja hrane, a razvoj agrosunčanih elektrana mora se temeljiti na znanstvenom istraživanju“, poručila je.
Načelnica Općine Bol, Katarina Marčić u pozdravnom je govoru istaknula kako živimo u prekrasnoj osunčanoj Hrvatskoj koja itekako kaska s razvojem sunčeve energije i na samom je dnu Europe po njenom. „Konferencija Dani sunca odlična je prilika za razmjenu iskustava, za učenje od uspješnijih i boljih. Sigurna sam da će se kroz panel diskusije iznjedriti mnoge dobre ideje koje će se kasnije moći primijeniti.“
Mate Šimundić, predsjednik Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, iskoristio je priliku istaknuti dobre primjere i doprinos Splitsko-dalmatinske županije energetskoj tranziciji kroz donošenje prostornih planova, osnivanje energetske agencije i subvencioniranje krovnih solara za kućanstva. Istaknuo je i kako sve te male uspjehe treba uvećati i ubrzati procese energetske tranzicije na najvišoj državnoj razini.
Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu, u video obraćanju je istaknuo kako je solarna energija jedna od najvažnijih tema današnjice. „Do polovice ovog stoljeća Europa želi biti klimatski neutralna, a solarna energija je prepoznata kao ključna komponenta. Ovaj izvor energije u Europi raste najbrže. Ovo je važna rasprava i za Hrvatsku koja ima veliki potencijal sunčeve energije. Imamo prostora za napredak te trebamo nastaviti otvorenu konstruktivnu raspravu kako bismo iskoristili sve potencijale sunčeve energije“.
Ivo Milatić, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, istaknuo je kako je Hrvatska po pitanju obnovljivih izvora energije danas drugačija no prije nekoliko godina.
„Prije nekoliko godina imali smo kaotičnu situaciju s obnovljivim izvorima energije. Taj kaos je posložen s dva zakona. To su Zakon o tržištu električne energije i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. U kratko smo vrijeme postigli značajan uspjeh i od početka 2021. do danas smo izdali 2454 MW energetskih odobrenja, a od toga je 1300 MW solara. Do kraja 2024. godine moramo instalirati 1500 MW novih OIE i mi ćemo to postići“, konstatirao je.
Walburga Hemetsberger je potom održala prezentaciju „Put do 2050. popločan je solarnom energijom“. Napomenula je kako je Europa lani instalirala oko 41 GW solara što je ravno izgradnji 40 nuklearnih elektrana. Iako dosegnuti 1 GW solarnih instalacija nije jednostavno, lani je u Europi čak 10 zemalja prešlo tu granicu. SolarPower Europe predviđa kako će Hrvatska do 2026. godine preći granicu od 1 GW. Vidljivo je, istaknula je, kako su solarne instalacije u Hrvatskoj u prošloj godini ostvarile značajan rast u usporedbi s prethodnim razdobljem.
Na panel raspravi o ulozi javnih politika za snažniji razvoj solarnih projekta Tonči Glavinić, savjetnik ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine potvrdio je kako novi prijedlog Zakona o prostornom uređenju uvodi mnogo jednostavniju proceduru za izdavanje dozvola za solarne elektrane što bi svakako moglo potaknuti njihov snažniji rast. „Ovaj zakon donosi brojne promjene. Jedna je i ta da Republika Hrvatska uz nove odredbe zakona može dobiti status zemalja članica koje imaju siguran faktor energetske neovisnosti. Mnogi investitori se suočavaju s velikom poteškoćom prilikom tumačenja prostornih planova, a planirana digitalizacija je tendencija da se prostorni planovi ujednače.“
Sinergiju poljoprivrede i obnovljivih izvora energije komentirao je Mladen Pavić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. “Poljoprivrednici ne prihvaćaju tako lako promjene. Bilo je tako sa svim inovacijama pa je tako i sa obnovljivim izvorima energije. Krenuli smo sredinom 2016. s prvim natječajima za OIE gdje se javilo dvadesetak poljoprivrednika. Danas, u četvrtom krugu natječaja, javilo se njih oko 400, a 366 je instaliralo solarne elektrane. Integracija ide sporo, ali ipak ide“, poručio je.
Ivica Jujnović, voditelj Službe za financiranje i podršku projektima cestovne infrastrukture u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, komentirajući razvoj obnovljivih izvora energije naveo je zanimljiv primjer iz Nizozemske. „Postavljanjem solarnih panela samo na zidove koji su uz prometnice postavljeni kao zaštita od buke može se opskrbiti električnom energijom 250 tisuća kućanstava. U Hrvatskoj imamo 1400 km autocesta koji imaju ozbiljne površine zaštitnih koridora i imamo 2600 km željezničkih pruga, a imamo i oko 100 km zidova za zaštitu od buke pa možete misliti koja je to površina koja otvara perspektivu za razvoj solara. Što se tiče našeg ministarstva nema nikakve prepreke da se te površine počnu koristiti.”
Ivo Milatić je potvrdio kako se otvara i mogućnost korištenja plutajućeg solara na našim ribnjacima. „Da se na samo 20% površina naših ribnjaka postave solarne elektrane vrlo brzo bismo došli do 1 GW instaliranih solarnih kapaciteta.“
Da je spoj poljoprivrede i solarne energije odavno prepoznat u Europi, pri čemu brojne zemlje potiču razvoj plutajućih i agrosunčanih elektrana, potvrdila je Walburga Hemetsberger. Pohvalila je debatu ustvrdivši kako je mogućnost za razvoj solarne energije u Hrvatskoj doista bogata.
