Europska investicijska banka (EIB), Europska komisija (EK) i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske susreli su se s predstavnicima hrvatskog energetskog sektora tijekom dvodnevnog Seminara o financiranju u energetskom sektoru i predstavili ulagačke mogućnosti u vrijednosti više milijardi eura, mehanizam potpore stvoren klimatskim djelovanjem na razini EU-a kao i prelaz na ugljično neutralno, obnovljivo i zeleno energetsko tržište, prenosi Jutarnji list.
Kako bi podržala svoju energetsku i klimatsku tranziciju u cilju stvaranja ugljično neutralnog bloka do 2050. godine, EU je uspostavila nekoliko novih mehanizama financiranja i fondova te je za ciljeve Europskog zelenog plana osigurala oko 20 posto sredstava u okviru instrumenta Next Generation EU.
Na seminaru je predstavljen sveobuhvatan pregled mogućnosti financiranja EU-a, kao i širok spektar novih proizvoda, savjetodavnih usluga i mogućnosti financiranja koje je Europska investicijska banka osigurala za klimatsko djelovanje i energetsku tranziciju javnog i privatnog sektora u EU-u.
“Ispunjavanje klimatskih i energetskih ciljeva EU zahtijevat će znatna ulaganja u energetski sektor, a EIB želi da Hrvatska što je više moguće profitira od tog procesa. Ta će ulaganja pridonijeti zaustavljanju rasta temperatura te će EU i Hrvatsku transformirati u održiva, zelena i kružna gospodarstva koja su sposobna stvoriti radna mjesta i prihode za naše građane bez ugrožavanja okoliša. EIB želi da Hrvatska dobije svu potrebnu podršku kako bi brzo i učinkovito dovršila energetsku tranziciju, a naš seminar samo je jedan od načina postizanja tog cilja. Zahvaljujem Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja na prilici za suradnju na ovim pitanjima od presudnog značaja za budućnost Hrvatske, EU-a i planeta”, izjavila je Teresa Czerwinska, potpredsjednica EIB-a.
Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, istaknuo je da su, što se tiče energetskog sektora, počeli razmišljati na ‘zeleni način’ 2007. godine kada su započeli prvi projekti koji uključuju obnovljive izvore energije: “Također, u potpunosti podržavamo EU i usklađujemo svoje zakone i strateške dokumente s novim sektorom zelene energije. U našem Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu već smo postavili ambiciozne ciljeve u pogledu obnovljive energije, a NECP sadrži i više od stotinu mjera koje će se provesti u narednih deset godina te će biti potrebna ozbiljna ulaganja u sve sektore. Europsku investicijsku banku vidimo kao važnog partnera u tom procesu”, rekao je Milatić.
Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, izjavio je da su klimatske promjene i uništavanje okoliša egzistencijalna prijetnja Europi i svijetu: “Ispunjavanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a postavljenih u okviru Europskog zelenog plana pretvorit će EU u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Stoga zahvaljujem EIB-u što je organizirao ovaj seminar i želio bih hrvatskim vlastima ponuditi svu našu podršku u procesu prijelaza na održivo, zeleno i kružno gospodarstvo”, istaknuo je Zlatev.
Seminar o financiranju u energetskom sektoru proizlazi iz Memoranduma o suglasnosti koji su EIB i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske potpisali u siječnju 2021. godine, a kojim je suradnja proširena na razvoj i financiranje ključnih energetskih, održivih i klimatskih projekata u državi.
Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NECP) i nacionalnom strategijom predviđena su značajna ulaganja u čitavom energetskom sektoru, uključujući hidroelektrane, vjetroelektrane, fotonaponske elektrane, energiju iz vodika i proizvodnju električnih baterija kao i obnovu i proširenje elektroenergetskih mreža. Istodobno, ulaganja u energetsku učinkovitost također predstavljaju važan potencijal za smanjenje emisija CO2, kao i računa za struju ne samo za građane već i za poduzeća.
Učinkovito i pravodobno korištenje financijske i savjetodavne podrške dostupne u EIB-u, zajedno s financijskim instrumentima i bespovratnim sredstvima Europske unije bit će ključni za osiguranje brze i učinkovite tranzicije koja zahtijeva blisku suradnju i koordinaciju između EU-a, Vlade, javnog i privatnog sektora.
