Tvrtka Active Solera, koja se bavi razvojem inovativne SMO tehnologije kojom se iz otpada korištenjem Sunčeve energije dobiva čisti vodik, novi je član Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH).
Razvoj SMO tehnologije započeo je 2009. godine kao ideja u glavi jednog znanstvenika, biofizičara iz francuske Povjerenstva za atomsku energiju (CEA). Tada se ova ideja o održivom i samostalnom sustavu za pretvorbu devaloriziranih materijala u čiste energente uglavnom razvijala kao hobi. No, s vremenom je poprimila ozbiljniju konotaciju te se stvorio klaster stručnjaka koje je ideja o stvaranju rješenja za klimatske promjene motivirala od prvog dana. Prvi funkcionalni prototip izgrađen je 2016. godine i predstavljen na summitu COP22. A od 2020. godine na tržištu je aktivna i tvrtka Active Solera s ciljem izgradnje prvog komercijalnog pogona za SMO tehnologiju, ujedno i novi član OIEH.
„Jedinstvena prednost ove tehnologije, odnosno SMO procesa, potpuna je energetska autonomnost korištenjem isključivo direktne Sunčeve energije kao izvora energije. Ova karakteristika omogućuje implementaciju SMO procesa na svim osunčanim lokacijama, uključujući i izolirane zone poput otoka. SMO je dizajniran za korištenje brojnih otpadnih materijala te tako osigurava pristup dovoljnim količinama otpada. Bez obzira na vrstu otpadnih materijala, SMO garantira negativnu ugljičnu stopu, tj. CO2 se pohranjuje u dugoživućim ugljičnim proizvodima“, pojašnjava članica Uprave Ivana Chaux-Jukić.
Brojni projekti waste-to-hydrogen već su implementirani u SAD-u, a sve bržim tempom se razvijaju i u Europi. „Jedna SMO jedinica može poslužiti kao rješenje oporabe nereciklabilnog otpada te proizvodnju čiste energije za aglomeraciju od 15 000 stanovnika. Takva jedinica podrazumijeva transformaciju 12 000 t+ raznog otpada godišnje te proizvodnju 800 t+ čistog vodika (pogon za 250 autobusa u jednoj godini) i predstavlja investiciju od tri milijuna eura, što je 3-5 puta niže od sličnih rješenja najavljenih u medijskim objavama“, ističe Chaux-Jukić.
SMO tehnologija na otocima
Kaže da je dolazak na hrvatsko tržište bio velikim dijelom motiviran i njenim porijeklom. „Osobna želja mi je pokazati kako baš u Hrvatskoj možemo imati prvi komercijalni pogon ovih karakteristika. Uz to, Hrvatska predstavlja odličan solarni kapacitet, ali nažalost je i jedna od država članica EU-a s najgorim statistikama po pitanju zbrinjavanja otpada. U 2018. godini nije postojao ni jedan waste-to-energy pogon, mislimo da je vrijeme da se to promjeni i Hrvatska s popisa lošeg zbrinjavanja otpada dođe na popis proizvođača čistog vodika i to značajnih kapaciteta“, poručuje Chaux-Jukić.
Pojašnjava kako SMO tehnologija najbolje funkcionira u osunčanim zonama te da najveći potencijal trenutno postoji na hrvatskim otocima, gdje troškovi zbrinjavanja otpada predstavljaju značajna davanja. Sa SMO tehnologijom može se na malim površinama transformirati otpad u čistu električnu energiju s mogućnošću pohrane u obliku vodika, čime se nadilazi problem intermitentosti obnovljivih izvora energije. Naravno, osim otoka, u Hrvatskoj je gotovo cijeli teritorij dovoljno osunčan kako bi se implementirala SMO tehnologija za transformaciju otpada u vodik i/ili električnu energiju.
Pilot projekt na Cresu
Active Solera je potpisala i ugovor o suradnji s Gradom Cresom i komunalnim društvom Cres-Lošinj. „Trenutno su u izvedbi potrebne studije i aktivnosti ishođenja potrebnih dozvola. Planiramo početak izgradnje pogona sredinom 2022. godine. Naši partneri na otoku Cresu već razmišljaju o implementaciji budućih projekata koristeći čisti vodik proizveden na otoku u svrhe mobilnosti. Vjerujemo da će ovaj projekt donijeti i druge benefite otočnoj zajednici s obzirom na broj novih radnih mjesta različitih profila, koje Active Solera planira otvoriti već krajem iduće godine“, otkriva članica uprave tvrtke. Planiraju i druge projekte u Hrvatskoj, većih kapaciteta od pilot-projekta na Cresu i to dva pogona u kapacitetu od 10 MW u 2024. godini.
Paralelno se SMO pogoni razvijaju i na francuskom karipskom otočju Guadaloupe te na Barbadosu, čija je zelja, a i najava na COP26 postati prva ekonomija pogonjena vodikom proizvedenim iz otpadnih materijala. U ovom slučaju invazivnih algi koje predstavljaju problem na više razina. U 2025. godini planirana su veća SMO postrojenja u Brazilu i Kaliforniji (100 MW).
Prototipno postrojenje u Maroku / Foto: Active Solera 
Prototipno postrojenje u Maroku / Foto: Active Solera
Velika motivacija za učlanjenje, govori, bio je mindset OIEH i način na koji se može razviti dijalog između različitih ogranaka OIE na jednom mjestu. “Ono što je bilo jako važno za odluku i potpora za razumijevanju pravno-regulatornog okvira. Takvo nešto nemate na jednom mjestu, nitko vam ne da vodič razvijanja inovativnih tehnologija u regulatornom limbu. Za to je potreban aktivni entitet ili udruženje koje je shvaćeno dovoljno ozbiljno od regulatornih organizama kako bi moglo doći do pravilnih informacija, ali utjecati na stvaranje pogodne atmosfere za razvoj inovativnih rješenja bez nepoželjnih i neopravdanih administrativnih rokova“, ističe predsjednica Uprave Active Solere.
