IZDVAJAMO:

Versolvio u Baranji gradi najveći sustav za skladištenje električne energije u Hrvatskoj

Zagrebačka tvrtka Versolvio u Baranji će uz pomoć kineskih partnera krenuti u dosad najveću investiciju u skladištenje električne energije u nas. Riječ je o projektu solarne elektrane u općini Jagodnjak, uz koju Versolvio planira postaviti baterijske spremnike kapaciteta 80 megavata (MW). Baterijski spremnici su uređaji za pohranu električne energije, najčešće litij-ionskih baterija, koji prikupljaju višak energije (npr. iz solarne elektrane) i pohranjuju je kako bi je oslobodili kada je potrebna, osiguravajući energetsku neovisnost, rezervno napajanje i stabilizaciju mreže, čime se smanjuje oslanjanje na električnu mrežu i poboljšava iskorištenost obnovljivih izvora. Priključenjem takvih skladišta na prijenosnu mrežu bavi se Hrvatski operater prijenosnog sustava (HOPS)…Pročitaj više

HEP u Crnom pored Zadra planira jednu od najvećih sunčanih elektrana u Hrvatskoj

HEP planira izgradnju velike sunčane elektrane na području naselja Crno, oko šest kilometara istočno od Zadra, unutar planirane Gospodarske zone, na oko 93 hektara krškog terena. Elektrana bi imala instaliranu snagu od 90,87 MWp i godišnje će proizvoditi oko 119,8 milijuna kilovatsati električne energije, dovoljno za opskrbu desetaka tisuća kućanstava, čime bi se, po veličini i snazi, svrstala uz bok SE Korlat i među najveće solarne projekte u Hrvatskoj. Projekt je planiran tako da ne bude vidljiv iz naselja Crnog, a lokacija je udaljena oko 800 metara od najbližih stambenih i turističkih objekata te oko 1,6 kilometara od zračne luke i vojne baze. Iako se u širem području Zadra vodi ili je provedeno više postupaka za slične solarne projekte, zasad nijedan nije izgrađen, dok HEP paralelno razvija još nekoliko sunčanih elektrana, uključujući Sukošan snage 45 megavata…Pročitaj više

Krovni solar u EU mogao bi pokriti 40% potreba za strujom do 2050.

Novo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Nature pokazuje da krovni solarni sustavi u EU imaju znatno veći neiskorišteni potencijal te bi mogli postati jedan od ključnih stupova energetske tranzicije temeljene na OIE. Analizom solarnog potencijala oko 271 milijuna zgrada u EU, provedenom na temelju Europskog digitalnog modela fonda zgrada, utvrđeno je da bi maksimalni tehnički kapacitet krovnih fotonaponskih sustava mogao dosegnuti 2,3 teravata, što bi, uz današnju tehnologiju, omogućilo godišnju proizvodnju oko 2.750 teravatsati električne energije, odnosno približno 40% ukupne potražnje, u scenariju EU sa 100-postotnim udjelom obnovljivih izvora do 2050. godine. Studija ističe da bi već do 2030. veliki dio dodatnog potrebnog kapaciteta mogli osigurati krovovi velikih, ponajprije nestambenih zgrada. Unatoč tome, trenutačno je solarnim sustavima opremljeno tek oko deset posto europskih krovova…Pročitaj više

Rekordna godina za vjetar u Njemačkoj, 2025. instalirano 958 novih turbina

Širenje kopnenih vjetroturbina u Njemačkoj snažno je ubrzano 2025. godine koja je, s 958 novih turbina i oko 5,2 gigavata instaliranog kapaciteta, bila druga najbolja godina po obujmu izgradnje vjetroenergije u zemlji, uz rast od 50 posto u odnosu na godinu ranije. Nakon povlačenja starih postrojenja, neto povećanje kapaciteta iznosilo je 4,6 gigavata, a krajem godine u pogonu je bilo oko 29.000 turbina. Istodobno, i dozvole za nove projekte porasle su za gotovo 50%, na 20,7 gigavata, iako od izdavanja dozvole do puštanja u rad u prosjeku prođe više od dvije godine. Kopnene vjetroelektrane proizvele su 106,5 milijardi kilovatsati električne energije te ostaju najvažniji pojedinačni izvor električne energije u Njemačkoj s udjelom od 24%. Zajedno sa solarnom energijom, vjetar ima ključnu ulogu u energetskoj tranziciji i napuštanju fosilnih goriva…Pročitaj više

VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER