Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska je među tri europske zemlje najteže pogođene štetama od ekstremnih vremenskih uvjeta, koje su uzrok značajnih ekonomskih gubitaka. Samo u razdoblju od 2010. do 2021. godine, klimatske promjene nanijele su štete više od tri milijarde eura, s najvećim udarom na poljoprivredni sektor. Prema istraživanju Agronomskog fakulteta u Zagrebu od 2013. do 2019. godine klimatske su promjene u poljoprivredi uzrokovale štetu od ukupno 1,2 milijarde eura, a najveći udio prouzročile su suše i poplave, ali i tuča.  

Sve poljoprivredne grane pogođene su klimatskim promjenama, no posebno se očekuje se da će one uzrokovati smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj za 3 – 8 % do 2050. godine. Svjedočimo fenološkim promjenama kod ključnih poljoprivrednih kultura poput jabuka, vinove loze i maslina. Slatkovodno ribnjačarstvo također je ugroženo zbog visokih temperatura i nedostatka vode, što rezultira većim uginućem ribe. Sušni periodi i povećane temperature postat će sve izraženiji izazovi za hrvatske poljoprivrednike, a predviđa se da će poljoprivreda i slatkovodni uzgoj ribe biti najosjetljiviji sektori u sljedećim desetljećima.

Upravo zato je OIEH postao pionir u predlaganju razvoja agrosolarnih, koje zovemo još i agrosunčanim elektranama i agrosolarima, kao inovativne metode i vrijedne agrotehničke mjere koja će pomoći hrvatskim poljoprivrednicima u borbi protiv klimatskih promjena. Mnoge studije već potvrđuju prednosti agrosolara koji usjevima pružaju zaštitu od ekstremnih vremenskih uvjeta, optimiziraju korištenje vode te često povećavaju prinose kroz modificiranu mikroklimu ispod solarnih modula.   

Pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture neometano rastu i daju stabilne ili povećane prinose, na ribnjacima se smanjuje stupanj isparavanja vode i regulira njena temperatura, dok se proizvodnjom električne energije ostvaruju dodatni prihodi. Prema općenitim pretpostavkama, primjenom agrosolara na samo 1 % ukupne poljoprivredne površine u Hrvatskoj, osim zaštite poljoprivredne proizvodnje, može se doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od preko 1000 GWh, što je dovoljno za napajanje više od 300.000 kućanstava.

Istraživanje koje je proveo SolarPowerEurope pokazuje da bi se postavljanje agrosolara na samo 1% obradive zemlje u Europi, njihov bi kapacitet iznosio bi više od 900 GW, što višestruko premašuje trenutačno instalirani fotonaponski kapacitet u EU.

No jedan od izazova koji dolaze s agrosolarima je dostatna osunčanost tla. Odnosno izazov je postavljanje solarnih panela tako da osiguraju dovoljno sunčeve energije i za proizvodnju hrane i proizvodnju električne energije. To znači da se prilikom gradnje i postavljanja agrosolara moraju uzeti u obzir lokalna klima, vrsta usjeva i konfiguracija terena. No i taj je izazov lako prevladati budući da već sad postoje tehnološka rješenja koja mogu pomoći u uspješnom prevladavanju ovog izazova, bilo da se radi o integraciji s akvakulturom, hortikulturom ili drugim tradicionalnim poljoprivrednim praksama.

Upravo zbog boljeg razumijevanja tehničkih mogućnosti, izazova ali i dobrobiti koje agrosunčane elektrane mogu donijeti hrvatskoj poljoprivredi i akvakulturi OIEH je uvidio potrebu za izradom opsežne studije koja će odgovoriti na sva najvažnija pitanja o njihovom razvoju u Hrvatskoj. 

Studija o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj

Kao nastavak uspješne suradnje, EBRD je odobrio financiranje izrade Studija o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj, a OIEH je okupio vrhunske stručnjake područja. U izradi studije su sudjelovali Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, uz pridružene stručnjake iz područja obnovljivih izvora energije.

Studija analizira tehničke, pravne i financijske aspekte agrosolara kroz prizmu iskustava država s brojim agrosolarnim projektima, kao što su Francuska, Njemačka, Italija i Austrija. Detaljno je predstavljen trenutni poljoprivredni potencijal Hrvatske s obzirom na oblik proizvodnje te prikladnost pojedinih kultura za primjenu agrosolara. Analiza pokazuje da određene poljoprivredne grane mogu biti posebno pogodne, dok je za druge potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se odredila prikladnost razvoja agrosolarnih projekata.

Republika Hrvatska je prepoznala vrijednosti agrosolarnih elektrana te je od ove godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 67/2023) postavljanje agrosolara omogućeno na svim poljoprivrednim površinama pod trajnim nasadima koje su upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD). Isto tako dozvoljava njihovu gradnju na površinama uz postojeći prostor obuhvata gospodarstva gdje se postavljanjem agrosolara postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, kao i na ribnjake i druga riblja uzgajališta na kopnu.

Agrosolarni projekti mogu imati ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti poljoprivrede i proizvodnje energije u Hrvatskoj, pružajući održiva i inovativne rješenja za izazove 21. stoljeća. OIEH će Studiju o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj predstaviti 6. rujna, a bit će javno dostupna i na našoj web stranici.

Važnost ove studije potvrđuju svojim dolaskom i