U emisiji Financijske minute Studija4 HRT-a urednika i voditelja Željka Karduma gostovala je pravna stručnjakinja OIEH-a Tea Dabić. Tema razgovora bila je blokada razvoja OIE projekata.

Istaknula je kako zapinje na više mjesta kada je razvoj OIE u pitanju, ali trenutno je gorući problem nepoznata cijena priključenja na elektroenergetsku mrežu. Razvoj novih postrojenja iz OIE doslovno stoji i čeka da se donese jedinična naknada za priključenje koja je trebala biti donesena još u rujnu 2022. godine. Bez poznate cijene priključka, koju donosi HERA, investitori ne mogu planirati investicije jer priključenje na mrežu čini značajan udio u trošku razvoja projekta. Uz navedeno, nepoznata cijena utječe na daljnje izdavanje dozvola i razvoj projekata te na rokove koje investitori imaju za izgradnju postrojenja. Radi se o projektima približne snage oko 1300MW. OIE trenutno sudjeluju u ukupnoj proizvodnji električne energije s približno 20%, a s instaliranih novih 1300MW došli bi do 30% udjela u mixu i time bliže krajnjem cilju, a to je energetska neovisnost naše zemlje. Također, ako znamo da 10MW instalirane snage može pokriti potrebe za električnom energijom oko 3000 kućanstava, tih 1300MW mogli bi teoretski pokriti potrebe za strujom 390 000 kućanstava.

Hrvatska je napustila „duboki“ model naknade za priključenje prema kojem su investitori osim plaćanja infrastrukture potrebne za priključenje na mrežu, dakle njihovih stvarnih troškova (od vodova, kablova, trafostanica i druge opreme) plaćali i troškove rekonstrukcije mreže (tzv. stvaranje tehničkih uvjeta u mreži – STUM). Prema Metodologiji iz 2022. godine, implementiran je novi model naknade za priključenje, tzv. „plitki model“ prema kojem bi investitori trebali biti isključeni od financiranja pojačanja mreže budući da su takva pojačanja bitna za cijeli prijenosni i distribucijski sustav i moraju biti na teret operatora sustava. Primjerice, 400 kV dalekovod od Splita do Rijeke je infrastrukturni projekt od državnog značaja. Slikovito bi ga trebalo promatrati kao i izgradnju autocesta jer će osigurati priključenje novih elektrana i kao takav  služi za potrebe svih građana RH. Dakle, kroz STUM se htjelo investitorima nametnuti financiranje tog dalekovoda, čija izgradnja se uzgred rečeno procjenjuje 200 milijuna eura. To smatramo posve nedopustivim jer bi se financiranje izgradnje trebalo provesti sredstvima dostupnima iz EU fondova, mrežarine i/ili proračuna RH.

Cijelu emisiju pogledajte u videu.