Održana panel rasprava povodom Svjetskog dana obnovljivih izvora energije

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Foto: Pixabay

Hrvatska sve više ulaže u obnovljive izvore energije i elektromobilnost, a Svjetski dan obnovljivih izvora energije poslužio je kao dobar povod za jučerašnju panel raspravu u kojoj su sudjelovali stručnjaci iz ovih područja: Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja; Maja Jurišić, voditeljica projekata Pokreta otoka, Ugo Toić, voditelj Otočne razvojne agencije OTRA Hrvoje Prpić, predsjednik udruge za elektromobilnost Strujni krug.

Na panelu, koji se održao u organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), pod moderatorskom palicom direktorice Maje Pokrovac, raspravljalo se o Zakonu o obnovljivim izvorima energije, Zakonu o tržištu električne energije, energetskoj tranziciji na otocima, energetskim zadrugama i njihovom sudjelovanju u OIE projektima, dekarbonizaciji prometa i elektromobilnosti.

U nastavku donosimo detaljnu panel raspravu:

Energetska tranzicija na otocima

Europska komisija je zajedno s 14 država članica Europske unije potpisala Memorandum o razumijevanju za provedbu Deklaracije o čistoj energiji za EU otoke (Memorandum of Split), koji je pripremila Republika Hrvatska tijekom svog predsjedanja Vijećem Europske unije. Planirano je da će relevantna ministarstva koja sudjeluju u “Memorandum of Split” oformiti radne grupe sa svim dionicima. No, pitanje je mogu li i kada zainteresirane aktivne organizacije koje djeluju na otocima očekivati formiranje i poziv u aktivan rad ovih grupa.

“Glavnu inicijativu u tome trebalo bi voditi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU jer se ono bavi otocima i Zakon o otocima je pod njegovom ingerencijom. U predzadnjoj izmjeni i dopuni zakona to je ministarstvo uvelo postavljanje otočnih koordinatora i bilo bi logično da takav koordinator pokrene ovu priču, a mi svi iz ostalih ministarstava se uključimo u nju. No to ne znači da ne možemo raditi i mimo takve skupine. Sve što je potrebno i dobro za energetsku tranziciju otoka će se dogoditi i neovisno o toj radnoj skupini, a ministarstvo će se u tome angažirati”, rekao je državni tajnik Milatić.

Jurišić se nadovezala istaknuvši da je Tajništvo za otoke pri Europskoj komisiji podržalo 26 europskih otoka, od toga pet otočnih zajednica u Hrvatskoj: Hvar, Brač, Korčulu i Cresko-lošinjski arhipelag koji su u tom dvogodišnjem procesu razvili strategije prelaska na čistu energiju te akcijske planove kojima će ispuniti ciljeve prelaska na čistu energiju. “Dobro je da je Tajništvo za otoke nastavilo rad nakon prve dvije godine svog djelovanja, a početkom ove godine je Pokret otoka postao i regionalni partner Tajništva za otoke s ciljem da u naredne dvije godine nastavimo te potaknemo i druge otoke da nam se priključe u izradi strategija ili u pokretanju prvih projekata s ciljem prelaska na čistu energiju. Cijeli proces obuhvaćao je sve dionike na području otoka, ali i na području regionalnih i nacionalnih razina, i ono što je najvažnije, stavio je građane u fokus energetske tranzicije, odnosno isticao to da svi dionici, uključujući i poduzetnike i jedinice lokalne samouprave i predstavnike akademskih institucija, ali i posebno građanske inicijative, trebaju biti uključeni kao ravnopravni sudionici energetske tranzicije”, istakla je Jurišić.

Naglasila je da su velika problematika otoka brojke na kojima temeljimo sve strategije i programiranje sredstava. Naime, službeni broj stanovnika je puno veći od realnog, kao što je i broj turista puno manji od realnog. “Tako imamo paradoks sustava u kojem ne znamo tko su naši korisnici, odnosno potencijalna kućanstva kao korisnici elektroenergetske mreže. Kad smo sami krenuli u svojevrsno mapiranje potencijalnih OIE projekata na otocima susreli smo se s još jednim apsurdom – shvatili smo da tvrtke i obrti koji su registrirani na otocima tamo zapravo ne postoje, odnosno da su registrirani tamo iz nekog drugog razloga – manjeg poreza ili zbog kupnje zemljišta. Zbog velike razlike između službenog i realnog brojčanog stanja službene brojke nisu dobro polazište za definiranje stanja i statusa na otocima. U mapiranje smo krenuli sami volonterski i trenutno smo u iščekivanju financijske podrške institucija da bismo mogli napraviti konkretnije mapiranje projekata odnosno stanovnika. Jako je važno da smo utvrdili broj kućanstava koji su spremni postati i proizvođači i potrošači vlastite električne energije”, istakla je Jurišić.

Drugi segment su poduzetnici, hoteli, turistički kapaciteti. “Događa se sve ono što smo godinama sanjali. Energetska tranzicija se događa, zeleni održivi razvoj se događa, svi politički instrumenti i financijski sredstva idu u tom smjeru, ali mi smo trenutno u situaciji da ne možemo definirati od kuda početi, odnosno što je spremno za OIE projekte. Znamo koji su problemi imovinsko-pravnih odnosa, kao i koji je problem u financijskim sredstvima otočana za daljnji razvoj. Financijskih poticaja će biti, ali pitanje je za koga i na koji način. Zato je krucijalno što prije napraviti što detaljnije mapiranje. Pri tome su za početak najvažniji oni projekti koji već imaju riješen imovinsko-pravni segment te posjeduju i znanje o razvoju projekata. Oni bi mogli poslužiti svima ostalima kao primjer kako se radi”, poručila je predsjednica Pokreta otoka.

Naglasila je da je ključno je da nam strategije ne ostanu u ladicama. Cres i Lošinj svojim primjerom pokazuju kako su dva ključna segmenta za akcijske planove i pokretanje projekata politička volja lokalne zajednice i čovjeka koji ima povjerenje te lokalne zajednice za razvoj projekata. Korčula je trenutno na tragu kako djeluje Cres. “U narednih godinu dana razvit će zajedničke projekte i pokrenuti crowdfunding platformu za investiranje u projekte OIE na Korčuli, Cresu i Lošinju. Na Braču i Hvaru nas još čeka jačanje lokalnih inicijativa. Naši sljedeći koraci su kroz Tajništvo inicirati dodatne energetske tranzicije na našim otocima te inicirati umrežavanja. Važno je biti svjestan da otoci neće moći sami razvijati velike europske projekte nego će se umrežavati s drugim otocima da bi privukli investitore kako bi se mogli razviti konkretniji projekti”, poručila je predsjednica Pokreta otoka.

Energetske zadruge i njihovom sudjelovanje u OIE projektima

Toić je, govoreći o cresko-lošinjskom arhipelagu, istaknuo da su 2019. ušli u inicijativu Tajništva za čistu energiju europskih otoka i to je bila prekretnica za cresko lošinjsko otočje jer se do tada nismo sustavno bavili tematikom energetske tranzicije. “Napravili smo program energetske tranzicije i srećom jedinice lokalne samouprave su prepoznale taj dokument. Nije završio u ladici i zaposlili smo pri Otočnoj razvojnoj agenciji voditelja tranzicije, a kao jedan od glavnih projekata koji sad provodimo jest osnivanje energetske zadruge. Shvatili smo da će se energetska tranzicija otoka s vizijom dostizanja ugljične neutralnosti dogoditi samo ako svaki subjekt na otoku doživi svoju tranziciju i zato smo htjeli u tu energetsku zajednicu uključiti sve sektore. U petak osnivamo zadrugu u koju smo uspjeli uključiti sve sektore – u njoj će biti članovi jedinice lokalne samouprave grad Cres, grad Mali Lošinj, dosta ustanova, dosta građana, uspjeli smo motivirati čak i vikendaše. Ideja je da ta zadruga postane katalizator, mjesto gdje će se provoditi većina energetskih projekata na području našeg otočja”, rekao je voditelj OTRA-e.

Na cresko-lošinjskom području u prostorno-planskoj dokumentaciji imaju pet neintegriranih solarnih elektrana koje će se izgraditi u iduće 2-3 godine. Jedna je već u izgradnji. “Jednu malu od 500 kW bismo gradili mi u energetskoj zadruzi na jednoj manjoj parceli. No, dok ne promijenimo prostorni plan nemamo mogućnosti graditi više solarnih elektrana nego nam ostaju samo krovovi. Ali imamo specifičnu situaciju: 40 posto krovova je na vikendicama, velik dio krovova je u zaštićenim gradskim i ruralnim jezgrama, tako da nam ostaje jako mali broj krovova za integrirane elektrane ako ne nađemo neke poslovne modele po kojima će se oni koji ne mogu staviti solarne elektrane na svoj krov moći dogovoriti s onima koji to mogu. Pred nama je veliki izazov pronalaženja poslovnih modela investiranja i razmjene te energije. Direktiva na koju se oslanja ovaj Zakon o električnoj energiji energetsku zajednicu definira kroz četiri stavke, a mi u ovom članku zakona imamo 26 stavaka. Predlažem da u našem zakonu energetsku zajednicu definiramo kroz osnovni okvir, a da sve tehnikalije prebacimo u pravilnik koji će biti lakše definirati”, poručio je Toić.

Dekarbonizacija prometa i elektromobilnost

Prpić smatra da su otoci idealni za električna vozila s obzirom na to da su kilometraže male i možda se vozi 30 km na dan. EV svi na otocima mogu puniti u vlastitom dvorištu pred kućom na običnoj utičnici. Nije potrebno kupiti najmodernija električna vozila, dovoljno je kupiti rabljeno vozilo koje je idealno za otoke. “Često je pitanje hoće li biti dovoljno električne energije za električna vozila kad svi automobili prijeđu na struju. Čak i struka često ne razumije da to nije nikakav problem. Naime, kada sva vozila prijeđu na električnu energiju, ukupna potrošnja električne energije će biti samo 15 posto veća nego danas. Danas Hrvatska troši otprilike 22 TWh godišnje. Kad bi sva vozila prešla na električnu energiju ukupna potreba električne energije za njih bila bi 3 TWh godišnje. Hrvatska uvozi nafte za oko osam milijardi kuna neto. Ukupna potrošnja struje za prelazak svih vozila na električnu energiju bi bila oko dvije milijardi kuna. To znači da bi time Hrvatska uštedjela šest milijardi kuna, što je stvarno puno”, naglasio je Prpić. Proizvodnja električne energije i cestovni transport čine skoro 90 posto emisija CO2. Vrlo je jednostavno pronaći rješenje tog problema i to je ono na čemu rade i OIEH i Strujni krug. S obzirom na postavljene ciljeve s 55 posto smanjenja emisija CO2 do 2030. mi ćemo i kao država i kao građani morati ići k tome da do 2030. imamo 50 posto električnih vozila. Možda to i nećemo moći postići, ali onda ćemo vjerojatno plaćati penale koji će biti skupi. No, prema nacrtu Nacionalnog plana oporavka većina financijskih sredstava namijenjena je željeznici, a preskočena je elektromobilnost.

Direktorica OIEH-a se nadovezala istaknuvši da su OIEH-a i Strujni krug Strategiju elektromobilnosti uputili zajedno prema pet relevantnih ministarstava i u tom dokumentu konkretno ponudili nekoliko mjera i projekata kako bi se CO2 mogao smanjiti u cestovnom prometu.

“Za elektromobilnost smo za prvu ruku predvidjeli 50-ak milijuna iz NPOO-a i maksimalno ćemo ih usmjeriti za chargere na autocestama i državnim cestama kako bismo turističku sezonu 2022. donekle dočekali spremni, a 2023. već ozbiljno pokrili chargerima jer sve će veći broj turista stizati električnim vozilima u našu zemlju”, rekao je Milatić.

Bioplin i poljoprivreda

Hrvatska udruga proizvođača bioplina pridružila se OIEH-u i predlažu međusektorsko koordinacijsko tijelo kako bi povezali energetiku i poljoprivredu. Milatić je naglasio da im je stalo da bioplin bude u sustavu poticaja jer im je jasno da on bez toga ne može. “Nastavit ćemo s natječajima za bioplin, ali nam je jasno da, kad već trošimo financijske resurse na njega, bioplin mora rješavati i neke poljoprivredne i klimatske probleme. U zajedničkoj interakciji ćemo doći do dobrih rješenja”, poručio je državni tajnik.

Premijski natječaj za OIE

Vezano za veliki premijski natječaj, rekao je da planiraju da, ako sve bude u redu, natječaj za premijski bude objavljen u drugoj polovici godine, na jesen. Paralelno pripremaju i natječaj za mali premijski. Što se tiče kvota za geotermalnu energiju, trenutno stanje na terenu je takvo da nema više projekata pa tako ni potrebe za većom kvotom. “No, svakako ćemo u budućnosti, ovisno o tome kako će se odvijati likvidnost HROTE-a i kako ćemo sve posložiti, ići u pravcu povećanja kvota. Logično je da se nijedan geotermalni projekt ne može dogoditi bez premijskog jer capex koji ide prema više od 40 milijuna kuna po MW ne može izdržati tu priči bez premijskog modela”, rekao je Milatić.

Zakon o obnovljivim izvorima energije i Zakonu o tržištu električne energije

Vezano za ZOTEE i Zakon o OIEiVUK, koji imaju priliku urediti puno stvari u energetskom sektoru, postavlja se pitanje kako uskladiti nesrazmjer očekivanja da se projekti OIE izgrade u rokovima od oko pet godina kad zaštita okoliša traži za sebe 3-5 godina za studije utjecaja na okoliš. Uz to treba imati na umu i vrijeme potrebno za razvoj, financiranje, izgradnju.“Ako smo stavili da je preduvjet za energetsko odobrenje donesen, i važeći je prostorni plan županije i općine u kojoj se nalazi taj potencijalni elektroenergetski objekt, pet godina je dovoljno za doći do građevinske dozvole. Ako ćemo to i dalje razvlačiti na šest do sedam godina to nije dobro i nećemo dostići ciljeve. Rokom od pet godina ćemo stimulirati da se investicijska snaga pokrene na ona područja gdje se ti projekti zaista i mogu dogoditi. Poznavajući funkcioniranje uprave za zaštitu prirode, prije raspisivanja natječaja ili prije izdavanja energetskog odobrenja tražit ćemo informaciju od tog tijela da nam kaže što se na svakom području koje je u prostornom planu može ili ne može napraviti. Jer ako tamo postoje staništa ići ćemo u skladu s tim izdavanjem energetskog odobrenja. Mislim da će inzistiranje na pet godina natjerati i ozbiljnije prostorno plansko planiranje”, poručio je Milatić.