IZDVAJAMO:
HOPS-u 1,6 milijardi kuna za revitalizaciju i gradnju dalekovoda
Hrvatski operator prijenosnog sustava uložit će 1,6 milijardi kuna do 2026. godine u revitalizaciju, izgradnju, digitalizaciju i modernizaciju hrvatske prijenosne elektroenergetske mreže. Naime, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u srpnju je objavilo poziv za izravnu dodjelu bespovratnih sredstava unaprijed određenom korisniku u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, HOPS-u, koji je u predviđenom roku podnio projektni prijedlog te je on trenutno u postupku dodjele. Gore spomenuti iznos, prema NPOO-u namijenjen je za unapređenje visoko naponske mreže (220/110 kV), odnosno jačanje kapaciteta na jugu Hrvatske, spajanje juga i sjevera Hrvatske te povezivanje šest velikih otoka s kopnom. Prema podacima koje nam je poslalo Ministarstvo gospodarstva, ovim projektom će biti revitalizirano ili izgrađeno ukupno oko 673 kilometra dalekovoda…Pročitaj više
Državni tajnik u programu HRT-a poručio da nema bojazni od nestašice plina
Jučer je gostujući u emisiji „Dobro jutro Hrvatska“, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić poručio da bojazni od nestašice plina ove zime u Hrvatskoj nema. Izgradnja LNG terminala omogućila je sigurnost opskrbe plinom, a i skladišta su gotovo puna. Usprkos značajnom porastu cijene plina na svjetskim tržištima zbog energetske krize i rata u Ukrajini, drastičnog porasta cijene plina u Hrvatskoj neće biti. Mjerama za pomoć građanstvu ugovorena je fiksna cijena plina koja se do 1.travnja sljedeće godine neće mijenjati i ostat će znatno niža od cijene koja na međunarodnj burzi prelazi granicu od 300 eura za MWh. Državni tajnik je napomenuo kako je primjerice u Rumunjskoj cijena plina porasla 380% dok je kod nas taj rast zaustavljen na 17%. Sljedeći koraci Vlade usmjereni su na mjere pomoći poduzetnicima čiji su troškovi zbog rasta cijena energenata višestruko porasli. Cijeli razgovor pogledajte OVDJE
Kako drastično smanjiti potrošnju energije u kućanstvu
Čak 80 posto ukupne potrošnje energije kućanstva troši se na zagrijavanje prostora i pripremu potrošne tople vode (PTV), dok preostalih 20 posto odlazi na potrošnju električne energije za rasvjetu, kućanske uređaje i različite elektroničke uređaje koji se koriste u kućanstvu. Smjernice za uštedu energije temelje se na paketu dokumenata Europske Komisije od 20. srpnja 2022. o uštedama plina u mogućim kriznim situacijama u opskrbi te REPowerEU plana objavljenog 18. svibnja 2022. godine. Prvi korak i vlastiti doprinos svakog pojedinca u prevladavanju ove energetske krize leži u provedbi jednostavnih aktivnosti i korekcija ponašanja, kojima će se energija učinkovitije koristiti i izbjeći nužnost provedbe drastičnih mjera poput uskrate opskrbe energijom. Uštedama nepotrebno potrošene energije i ubrzanom provedbom mjera energetske učinkovitosti doći će do smanjenja razmjera nestašica plina kod poremećaja dobavnih lanaca iz Rusije. U Hrvatskoj najveći sektor potrošnje su zgrade. Zgrade, odnosno korisnici zgrada, odgovorni su za oko 40 posto ukupne neposredne potrošnje energije. Pritom, najviše se energije troši upravo u kućanstvima, gotovo jedna trećina…Pročitaj više
Što treba napraviti da ne plaćamo skupu energiju i je li HEP spreman za solare?
Možemo li imati povjerenje u poslovanje naših najvećih energetskih kompanija? Hoće li paketi pomoći koje priprema Vlada – biti dovoljni analizirali su za HRT državni tajnik u ministarstvu financija Stjepan Čuraj, energetski stručnjak Davor Štern i profesor Igor Dekanić. Davor Štern je izrazio zabrinutost za cijenu i dostupnost električne energije, jer bi ljudi u nedostatku plina mogli prijeći na električnu energiju. Naročito se to tiče poduzetnika. I on je, poput Dekanića više zabrinut za HEP. – Mi se zaklinjemo u obnovljive izvore energije, vlastitu proizvodnju putem solara, a HEP za to nije spreman, za primanje obnovljivih oblika energije. (…) Ako HEP neće imati za ulaganja – naći ćemo se s ogromnim količinama solara koji se neće moći upotrebljavati, kazao je. Igor Dekanić je komentirao navode da HEP nema novca za investiranje i da ne može male fotonaponske centrale uključiti u sustav. Naime, na to mali proizvođači već sad čekaju godinu dana. – Prema energetskoj strategiji, koju je Sabor donio 2020. za ubrzanu tranziciju u pravcu obnovljivih izvora su namijenjene 2 milijarde eura – polovina ide u izolaciju zgrada, 40 posto u razvoj mreže za fleksibilnu proizvodnju i prijenos struje, a ostalo bi trebalo ići u razvoj novih proizvodnih sustava, napomenuo je. Dodao je da će se u idućim desetljećima u uvjetima skupe energije te geopolitičke i energetske krize – trebati raditi ‘kolosalna energetska promjena’… Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
