Newsletter 4. srpanj 2023.

IZDVAJAMO:

Informacija o pokrenutim postupcima ocjene o potrebi procjene (OPUO)

U drugoj polovici lipnja 2023. godine objavljena su dva zahtjeva za pokretanje postupka OPUO koji se odnose na zahvate iz područja obnovljivih izvora energije. Više detalja o zahtjevu i samom projektu nalaze se niže u poveznicama objavljenim na stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja

• Agro elektrana Brač, Općina Nerežišća, Splitsko-dalmatinska županija
  • OPUO informacija
    • 23.06.2023. – INFORMACIJA o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš
  • OPUO elaborat
    • 23.06.2023. – ELABORAT zaštite okoliša
• Izmjena zahvata sunčane elektrane Pometeno brdo, Općina Klis, Splitsko-dalmatinska županija
  • OPUO informacija
    • 20.06.2023. – INFORMACIJA o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš
  • OPUO elaborat
    • 20.06.2023. – ELABORAT zaštite okoliša

„Pasivni solarni“ plastenici

Pojam „pasivan plastenik“ potječe od pojma „pasivna kuća“, koji definira zgradu sa smanjenim ekološkim otiskom. Isti pojam može se razmatrati i u smislu objekta koji ne koristi konvencionalnu energiju, već se oslanja isključivo na održive izvore energije. „Pasivan“ plastenik/staklenik neovisan je o konvencionalnoj energetskoj infrastrukturi (plin, topla voda, struja itd.). Koncept je blizak „pasivnom solarnom plasteniku“ (eng. passive solar greenhouse) koji koristi samo sunčevo zračenje i prirodnu ventilaciju. „Pasivan solarni plastenik“ oslanja se isključivo na toplinu koju stvaraju sunce i objekti za skladištenje topline, kako bi održali konstantnu temperaturu unutar zaštićenog prostora. Iz navedenog proizlazi kako je „pasivni solarni“ plastenik isplativija i energetski učinkovitija izvedba običnog plastenika, pogotovo ako ga se usporedi s grijanim plastenicima koji koriste dodatne izvore topline (propan, ulje za loženje, zemni plin, biomasa, geotermalna energija) za održavanje optimalnih temperatura u danima sa smanjenim intenzitetom sunčeva zračenja i noću. Navedeno ne samo da štedi novac, već stvara manje otpada i manje materijalnih potreba za rad i održavanje staklenika…Pročitaj više

Agrosolari mogu ublažiti i utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu

Primjena agrosolarnih sustava u poljoprivredi pozitivno utječe na očuvanje plodnosti tla, osigurava sigurnost prinosa te prilagođava proizvodnju na klimatske promjene, istaknuto je među ostalim u ponedjeljak na radionici “Agrosolarstvo u Republici Hrvatskoj” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK). Agrosolari su solarni paneli koji se postavljaju iznad poljoprivrednih nasada te proizvode električnu energiju i kontrolirano zasjenjuju nasade smanjujući temperaturu. Ulaganje u sunčane elektrane, kako se navodi u priopćenju HGK, jedno je od najekonomičnijih i najučinkovitijih načina ulaganja u obnovljive izvore energije, a gospodarska osnova korištenja agrosolarnih elektrana je dvostruko korištenje poljoprivrednih površina. Na radionici su izneseni podaci kako Hrvatska raspolaže s preko 2,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta te kad bi se samo jedan posto tih površina iskoristio za postavljanje agrosolarnih elektrana, ukupna proizvedena energija bila bi oko 4500 gigavatsati na godinu…Pročitaj više

Let na biogoriva: Zeleno mlazno gorivo je tu, ali je neisplativo

Održivo gorivo ili sustainable aviation fuel (SAF) prilično je nova vrsta mlaznoga goriva za zrakoplove na koje se danas mnogi ‘pale‘ jer obećava smanjenje emisija ugljika u prosjeku za 80 posto, ali čini se da ga avioprijevoznici ne prihvaćaju baš najbolje, za što postoje opravdani razlozi. Zbog toga je mala vjerojatnost da će vaš sljedeći let biti pokretan, pa barem i djelomično, nekom vrstom biogoriva od recimo rabljenog jestivog ulja ili poljoprivrednog otpada. To su naime neki od sastojaka koji su pogodni za proizvodnju biogoriva prema međunarodnoj udruzi za zračni promet (IATA). Od ostalih resursa mogu se upotrijebiti i zrna kukuruza, uljane sjemenke, alge, masti i ulja, poljoprivredni ostaci, šumski ostaci, drvni otpad ili vlažni otpad poput gnojiva ili mulja iz otpadnih voda. Drugi pak govore da će se u bliskoj budućnosti moći napraviti još jedna vrsta biogoriva pod nazivom power to liquid. Ta se metoda koristi obnovljivom energijom za izdvajanje vodika iz vode i zatim ga miješa s CO₂ uzetim izravno iz zraka. Rezultat je sintetičko tekuće gorivo koje je ugljično neutralno i dolazi u potencijalno beskrajnim količinama – dovoljno da zadovolji potražnju cijele zrakoplovne industrije…Pročitaj više  

VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER