IZDVAJAMO:
Dogovor o povećanju udjela obnovljive energije na 42,5 posto do 2030.
Pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta postigli su u četvrtak privremeni politički dogovor o povećanju udjela obnovljive energije u ukupnoj potrošnji energije u EU-u na minimalno 42,5 posto do 2030., dok su dosadašnji planovi predviđali povećanje na 32 posto. Dogovor sada trebaju potvrditi obje zakonodavne institucije kako bi postao zakon. Dogovor predstavlja važan korak u provedbi europskog Zelenog plana po kojem Europa do 2050. treba postati klimatski neutralan kontinent. Pregovarači su dogovorili da treba težiti dodatnom povećanju od dodatnih 2,5 posto kako bi udio obnovljivih izvora energije dosegnuo 45 posto do 2030. godine. U direktivu o učinkovitosti obnovljive energije prvi put je uključena industrija. Dogovorom su utvrđeni indikativni ciljevi od 1,6 posto godišnjeg povećanja korištenja obnovljive energije te obvezujući cilj za postizanje 42 posto obnovljivog vodika u ukupnoj potrošnji vodika u industriji do 2030. U sektoru prometa privremenim dogovorom državama članicama ostavljena je mogućnost da biraju između obvezujućeg cilja od 14,5 posto smanjenja intenziteta stakleničkih plinova u prometu korištenjem obnovljivih izvora energije do 2030. ili obvezujućeg cilja od najmanje 29 posto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije u prometnom sektoru do 2030…Pročitaj više
Započeli pripremni radovi postavljanja solarne elektrane na Domu sportova Mate Parlov u Puli
Nakon što je su prosincu 2022. godine Pula Sportu putem natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodijeljeno maksimalnih 1,4 milijuna kuna za Projekt postavljanja solarne elektrane na Dom sportova Mate Parlov, jučer su započeli pripremni radovi na gradilištu, mjestu postavljanja solarne elektrane. Naime, u veljači 2022. godine odrađeni su prvi kontakti u vezi projektnog zadatka, nakon čega je Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) prepoznala vrijednost i financirala glavni projekt solarizacije sportskog kompleksa na Verudi. U međuvremenu su odobrena kreditna sredstva za realizaciju te dobivena elektroenergetska suglasnost. Solarizacijom krova dvorane Mate Parlov, na krov će se postaviti oko 200 tona stabilizacijskih utega s 960 solarnih panela. Procjena je da će solari zadovoljavati jednu trećinu ukupne godišnje potražnje sportskog kompleksa na Verudi. Osim što će se olakšati poslovanje Pula Sporta u idućih 20 godina, koliki je prosječni vijek uporabe solarnih panela posljednje generacije, ovom investicijom sportski objekti dobit će, po snazi, prvu solarnu elektranu na Puljštini…Pročitaj više
Oštećene solarne panele možete prodati, a obnovljene kupiti
S globalnim rastom fotonaponske industrije stižu i brojni izazovi među kojima se kao glavni ističe opterećenje za okoliš. Često se čuje pitanje što s panelima nakon što se oštete, pokvare ili, jednostavno, ostare. Obnovljivi izvori energije svakodnevna su tema, a ruku pod ruku s tim ide i fotonaponska proizvodnja električne energije. Proizvodnja električne energije uz pomoć Sunca porasla je, primjerice, u Kini za 60 posto u samo jednoj godini, a brojne države planiraju veliko povećavanje fotonaponskih kapaciteta. S takvim globalnim rastom fotonaponske industrije stižu i brojni izazovi među kojima se kao glavni ističe opterećenje za okoliš. Često se čuje pitanje što s panelima nakon što se oštete, pokvare ili, jednostavno, ostare. Prema podacima iz globalnih analiza, 30 posto solarnih panela u prvih 10 godina korištenja ima niz kvarova. Baš zbog toga, jako je važno da se svaka sunčana elektrana održava jednom godišnje, kako bi se moglo što prije otkriti kvarove i oštećenja te odmah ih sanirati. Redovitim održavanjem sunčane elektrane i brzom sanacijom izbjegava se nastanak većih grešaka koje bi mogle utjecati na prestanak rada elektrane. Jako važan je i proces montaže solarne elektrane na krov. Montaža mora biti napravljena po svim pravilima i tehničkim uputama proizvođača…Pročitaj više
Europa je 2022. uložila 17 milijardi eura u nove vjetroelektrane, najmanje ulaganje od 2009.
Europa je 2022. uložila samo 17 milijardi eura u nove vjetroelektrane. To je puno manje od 41 milijarde eura koliko ih je uloženo 2021. godine i najniža je svota ulaganja od 2009., a to je oštro upozorenje vladama i kreatorima politika. EU želi ubrzati izgradnju projekata energije vjetra kako bi ojačala svoju energetsku sigurnost i osigurala pristupačne cijene električne energije. Međutim, nedavne intervencije na tržištu i zaostale prepreke odvraćaju ulagače. Europa hitno treba vratiti povjerenje ulagača. U suprotnom bi moglo doći do pada broja novih vjetroelektrana umjesto velikog povećanja predviđenog u programu REPowerEU. Njemačka je najviše uložila u nove vjetroelektrane 2022. godine, a slijede je Finska i Poljska. Iz fonda od 17 milijardi eura financirane su vjetroelektrane s ukupnim kapacitetom od 12 GW u cijeloj Europi, od kojih je 10 GW bilo u zemljama EU-u. Te vjetroelektrane gradit će se tijekom sljedećih godina i ne smiju se miješati s godišnjim instalacijama. EU je u 2022. instalirala 16 GW, a WindEurope procjenjuje da će u sljedećih pet godina izgraditi 20 GW novih vjetroelektrana. „EU svake godine mora izgraditi 31 GW novih vjetroelektrana kako bi postigla svoje ciljeve za 2030., ali brojke poručuju nešto drugo. Prošlogodišnja ulaganja u nove vjetroelektrane iznose samo 10 GW. Istodobno se smanjuju narudžbe za turbine, a EU gradi upola manje novih vjetroelektrana nego što je potrebno. EU mora hitno obnoviti povjerenje ulagača i usmjeriti novac u svoj lanac opskrbe energijom vjetra ako želi ostvariti ciljeve REPowerEU”, izjavio je direktor WindEuropea Giles Dickson…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
