IZDVAJAMO:

OIEH uputio dopis Vladi zbog krizne situacije u bioplinskom sektoru

OIEH je danas uputio dopis predsjedniku Vlade Republike Hrvatske o potrebi poduzimanja hitnih mjera u sektoru bioplina, a koje je potrebno usvojiti prije donošenja Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih kogeneracija budući da uredba ne sadrži mjere potrebne za spas bioplinskog sektora. Na žalost ovakva je situacija rezultirala gašenjem bioplinskih postrojenja zbog nesrazmjera cijena sirovine u odnosu na ugovorenu otkupnu cijenu električne energije. Ova iznimno teška situacija traje od početka energetske krize o čemu je OIEH javno komunicirao. OIEH je u više navrata slao dopise Vladi i resornom ministarstvu upozoravajući na probleme bioplinskog sektora, no Vlada Republike Hrvatske niti resorno ministarstvo nisu reagirali ni na jedan dopis i požurnice. Naime poremećaj cijena na tržištu uvjetovan prekomjernim porastom cijene silaže uz istovremeno zadržavanje otkupne cijene električne energije na vrlo niskim razinama prouzročio je ogroman nesrazmjer i doveo do toga da je već jedno bioplinsko postrojenje podnijelo zahtjev za stečaj. Jedno od rješenja, koje je OIEH predložio HROTE-u i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, bilo je propisivanje nastupa promijenjenih okolnosti koje se odnose na znatan rast troškova silažnih sirovina potrebnih za proizvodnju električne energije iz elektrana na bioplin nastalih nakon što su povlašteni proizvođači sklopili ugovore o otkupu električne energije s operatorom tržišta električne energije. U takvim situacijama povlašteni bi proizvođači trebali biti u mogućnosti podnijeti zahtjev operatoru tržišta električne energije za sklapanjem dodatka navedenih ugovora o otkupu električne energije radi isplate dodatnog iznosa poticajne cijene. Međutim, navedena odredba neopravdano nije uvrštena u prijedlog Uredbe. Zato smo uputili dopis Vladi uz zahtjev za hitnim sastankom.

Za projekte na zadarskim otocima stiže 25,6 milijuna eura

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić u Splitu je predstavio rezultate zajedničkog rada s predstavnicima sedam otočnih županija na novom teritorijalnom pristupu razvoju otoka putem EU fondova i dodijelio ugovore za otočne projekte financirane iz nacionalnih sredstava. Posljednjih mjeseci Vlada RH je za otoke osigurala dvostruko veća sredstva iz državnog proračuna. Tako će se putem ovogodišnjeg Programa razvoja otoka podržati 70 projekata ukupnog iznosa 4,4 milijuna eura, što predstavlja najveći broj projekata i najveći iznos u državnom proračunu osiguran za ovu namjenu u zadnjih 10 godina. Novo programsko razdoblje korištenja EU fondova donosi velik iskorak kad su u pitanju sredstva namijenjena hrvatskim otocima. Područja koja će se financirati uključuju revitalizaciju javno-društvene infrastrukture te objekata kulturne baštine i kulturno-turističkih lokacija, razvoj zelene i plave infrastrukture uz jačanje kapaciteta i spremnosti civilne zaštite i vatrogastva, energetsku učinkovitost i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u infrastrukturnim ulaganjima te izgradnju ili obnovu poslovne infrastrukture ili poslovnih zona i poduzetničkih potpornih institucija…Pročitaj više

Projekt ‘GreenSwitch’ poboljšat će opskrbu električnom energijom u Gorskom kotaru i na sjevernojadranskim otocima

Potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za međunarodni projekt ‘GreenSwitch’ u sklopu čega će se, između ostaloga, osuvremeniti elektroenergetska mreža na području Primorsko-goranske županije, točnije u Gorskom kotaru i na sjevernojadranskim otocima. Spomenuti projekt je time potvrđen kao projekt od zajedničkog interesa Europske komisije (PCI) jer će doprinijeti ubrzavanju izgradnje energetske infrastrukture u članicama EU-a u svrhu postizanja ciljeva dekarbonizacije. ‘GreenSwitch’ je šestogodišnji projekt koji uključuje suradnju operatora prijenosnih i distribucijskih sustava iz tri članice EU-a Hrvatske (HEP Operator distribucijskog sustava i Hrvatski operator prijenosnog sustava), Slovenije (Elektro Celje, Elektro Gorenjska, Elektro Ljubljana, ELES) i Austrije (Kärnten Netz). Provodit će se 2023. – 2028 godine. U skladu s potpisanim ugovorom, EK će iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za provođenje projekta dodijeliti bespovratna sredstva u iznosu od 73,1 milijun eura, odnosno 1/2 ukupne vrijednosti projekta (146,2 mil. eura). Udio HEP ODS-a u projektu je 3,2 mil. eura, od čega 1,6 mil. eura bespovratno….Pročitaj više

Do 2030. na krovovima će biti proizvedeno 60 GW energije iz sunca – to je ekvivalent 400 nuklearki!

Iako na prvu fotonaponski paneli na krovovima zgrada i požari nemaju nikakvih poveznica, Građevinski fakultet iz Zagreba pokazao je da to i nije baš tako. Naprotiv, nedavno na konferenciji na kojoj su okupili nekoliko vodećih stručnih predavača, pokazali su da su i te kako povezani te da je sada vrijeme da se upoznamo s mogućim rizicima kako bismo ih pravovremeno i učinkovito smanjili na najmanju moguću mjeru. Već sada solarni paneli na brojnim su krovovima novih javnih, stambenih i komercijalnih zgrada. No, sve će ih više biti na krovovima već postojećih zgrada. Naime, Europska unija kroz svoj plan REPowerEU ubrzava energetsku neovisnosti poticanjem proizvodnje obnovljive energije na zgradama, upravo tamo gdje će se ta energije i trošiti. Nacrt direktive o kojoj će se glasovati krajem ove godine zahtijeva od država članica da solarne panele učine obveznim za sve nove i postojeće javne i poslovne zgrade od 2027. odnosno 2028. a sve nove stambene zgrade od kraja 2030. godine. Također se traži od država članica da ih učini isplativim za manje od 10 godina. To će rezultirati neviđenom transformacijom europskog fonda zgrada i značajnim porastom broja sunčanih elektrana na krovovima…Pročitaj više

VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER