IZDVAJAMO:
OIEH za središnji Dnevnik RTL o najavi ukidanja PDV-a na solarne panele
Solarni paneli na krovu u Zaprešiću u Sunce gledaju i struju rade još od 2019. godina Vlasnica solarne elektrane na svojim je računima osjetila značajne uštede! Ines Ban Kolić, vlasnica solarne elektrane, kaže nam: “Iznos koji sam prije trošila na električnu energiju bio je 4000 kuna, sada je došlo na tisuću kuna. Uštedjela sam tri četvrtine računa. Ono što sam proizvela, potrošila sam, a višak sam pustila u mrežu.” Povrat investicije ostvarit će nakon osam godina. Da, te 2019., nije morala platiti PDV na opremu, povrat bi bio godinu dana kraći. Vlada je najavila ukidanje poreza na panele, a i doznali smo da Ministarstvo financija i porezna razmatraju ukidanje PDV-a na opremu za cijelu elektranu. Kad je voda došla do grla, svi traže alternativu. Hrvatska je na posljednjem mjestu u EU po ugradnji solara, a treća po administrativnim preprekama. Vlada se tek lani trgnula i počela mijenjati stvari na bolje, kaže struka, a da je bilo pameti u politici već sada smo mogli biti samodostatni pa problema s visokim računima za struju ne bi bilo. “Mogli smo da, s obzirom na to da Hrvatska obiluje suncem, vjetrom, biomasom, bioplinom i geotermalnom, Hrvatska je puno prije mogla postići taj cilj puno prije”, kaže Maja Pokrovac, direktorica Udruženja Obnovljivih izvora energije Hrvatske…Pročitaj više
Finci i Encro osigurali 126 milijuna eura za dvije vjetroelektrane
Krenula je realizacija projekta ukupno vrijednog 126 milijuna eura u sklopu kojeg će se graditi dvije nove vjetroelektrana u Zadarskoj županiji, koje će za čak 10% povećati količinu proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Specifično je što se financira na tržišnim osnovama -bez državnih poticaja. Posrijedi su dvije kopnene vjetroelektrane koje niču u zadarskoj regiji, sa zajedničkim ukupnim mrežnim kapacitetom od 111 MW, dovoljnim za napajanje 85.000 kućanstava. Pritom prvi put zajedno na ovom joint venture ulaganju nastupaju partneri finski fond Taaleri Energia SolarWind II i hrvatska tvrtka Encro kojoj ne na čelu direktor Iljko Ćurić, čija je prva vjetroelektrana u RH u rad puštena prije više od 10-ak godina. Suvlasnici su u tvrtki Kunovac (u istom omjeru) kojoj je za navedeni OIE projekt EBRD odobrio zajam od 43 milijuna eura. Dodatno je zanimljivo da je ovo u Hrvatskoj prvi projekt OIE koji je, ističu iz europske banke, razvijen izvan sheme subvencija za OIE. Ujedno predstavlja i prvo EBRD-ovo ulaganje u vjetroelektrane u Hrvatskoj. U financiranju projekta sudjeluje “sindikat” banaka: Uz EBRD to su i Zagrebačka banka te HBOR, a kroz svoju polugu EBRD očito i tako pomaže ubrzati prijelaz Hrvatske na čistu energiju…Pročitaj više
Slovenski Petrol napreduje s projektom vjetroelektrana snage 35 MW u Hrvatskoj
Tvrtka Petrol ima dvije vjetroelektrane Hrvatskoj. Treći projekt, Dazlina, ušao je u sljedeću fazu jer je započela javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš koju je tvrtka predala početkom ove godine. Nalazi se sjeveroistočno od istoimenog sela u općini Tisno u Dalmaciji, u blizini Vodica. Šibensko-kninska županija najavila je da će javna rasprava trajati do 9. rujna. Projekt je pet vjetroturbina ukupne snage 35 megavata, s priključkom na mrežu od 31 megavata i godišnjom proizvodnjom od 101 gigavat-sat. Tvrtka namjerava izgraditi pristupne ceste i neke šumske putove pretvoriti u zemljane. Najbliža kućanstva udaljena su gotovo kilometar, a vjetropark će biti postavljen na brdima čiji su vrhovi od 132 do 206 metara nadmorske visine. Dobavljač turbina još nije poznat. Studija kaže da stupovi mogu biti visoki do 149 metara, a da je najveći mogući promjer rotora 162 metra. Parcela zauzima 6,3 ha, od čega je 3,7 ha platoa vjetrenjača. Predviđeni vijek trajanja postrojenja je 20 godina, s mogućnošću produženja do 25 godina. Petrol je 2017. kupio 50 posto udjela u projektu Dazlina…Pročitaj više
Objavljen je Strateški plan ZPP-a Hrvatske: Što donosi poljoprivrednicima do 2027.?
Ministarstvo poljoprivrede u javno je savjetovanje 12. kolovoza, pustilo Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027., programski dokument i temelj za korištenje sredstava europskih poljoprivrednih fondova (Europski fond za jamstva u poljoprivredi – EFJP i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj – EPFRR). Plan sadrži gotovo 1.000 stranica, a između ostalog navodi se da je poljoprivreda u Hrvatskoj strateška grana gospodarstva, da su započeti procesi okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava, generacijske obnove, modernizacije proizvodnje kao i povećanja prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda. “Intervencije u SP ZPP bit će usmjerene na daljnja ulaganja u proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda, s posebnim naglaskom na investicije u digitalizaciju i općenito primjenu inovacija te tzv. zelenu tranziciju, a koja podrazumijeva investicije koje ne štete ili su korisne za prirodu i okoliš, kao na primjer investicije u obnovljive izvore energije”, stoji između ostalog u Planu. Vezano uz Zeleni plan, a kako bi se ostvarili klimatsko okolišni ciljevi poput smanjenja ukupne uporabe pesticida za 50%, uključivanje najmanje 25% poljoprivrednog zemljišta EU pod ekološkim uzgojem uz značajan porast ekološke akvakulture. Javno savjetovanje koje je otvoreno do 12. rujna…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
