IZDVAJAMO:
„Go-to“ područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije
Pojam „Go-to“ područje za brži razvoj OIE spominje se od svibnja 2022. godine, točnije otkad je EU predstavila plan REPowerEU. Njime je odlučila poduzeti sve potrebne mjere za osiguranje energetske samodostatnosti i smanjenje ovisnosti o ruskim energentima postavljajući ambiciozan cilj razvoja stotine novih gigawata OIE. Europa do 2030. želi imati mnogo više domaće, čiste, zelene energije. No, poznato je da se projekti OIE ne razvijaju brzo te da se posvuda u EU dugo čeka na izdavanje potrebnih dozvola. Od predaje prvih dokumenata do puštanja projekta u rad može proteći i do 10 godina. Hrvatska u tome nije izuzetak. Europska statistika pokazuje da smo u samom vrhu, na trećem mjestu u EU po administrativnim preprekama, a istraživanje agencije Ember pokazalo je da smo po izdavanju dozvola za vjetroelektrane najlošiji u EU. „Go- to“ područja, najjednostavnije rečeno, su posebne lokacije na kopnu ili moru koje bi države članice EU odredile pogodnima za brzu izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. To su područja sa smanjenim rizicima za okoliš te bi zato ondje trebalo provoditi jednostavnije postupke izdavanja dozvola u roku od godine dana. O ovoj su temi raspravljali i članovi OIEH Radne skupne Zaštita okoliša. Odlučeno je da će stručnjaci ove radne skupine ponuditi svoje viđenje o tome koja bi područja u Hrvatskoj mogla biti „Go-to“ zone…Pročitaj više
Proizvodnjom energije na mjestu potrošnje do povoljnih i zajamčenih cijena
Imati vlastiti izvor energije, vlastitu fotonaponsku elektranu na lokaciji OPG-a ili proizvodne hale, danas ne znači samo biti konkurentan već osigurati temeljnu održivost poslovanja. Pri donošenju odluke o vlastitom solaru važni su i poticaji koji su na raspolaganju. Uz sredstva europskih fondova namijenjena za kapitalna ulaganja, u javnosti su najčešće spominjani poticaji zajamčenom otkupnom cijenom isporučene električne energije i tržišna premija, koja je u osnovi zajamčena tržišna cijena otkupa proizvedene električne energije. Poticaj zajamčenom otkupnom cijenom (tzv. „Feed In“ tarifa) temeljem Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (NN 116/18 i NN 16/20) zapravo je skraćeni naziv za ugovor o zajamčenoj otkupnoj cijeni električne energije na razdoblje od 12 godina. Taj ugovor Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (HROTE) dodjeljuje vlasnicima fotonaponske elektrane nazivne snage do najviše 500 kWp („p“ je oznaka za „peak“ i označava vršnu snagu kada je Sunce u zenitu) odabranima na natječajima. No, jedan od kriterija dodjele zajamčene cijene je ograničenje ukupne snage svih fotonaponskih elektrana kojima se takav poticaj može dodijeliti – tzv. kvota. Za fotonaponske elektrane nazivne snage veće od 500 kWp, umjesto zajamčene cijene, predviđen je poticaj sklapanjem ugovora o tržišnoj premiji također na razdoblje od 12 godina, za što HROTE također objavljuje natječaje…Pročitaj više
Javna tribina na Hvaru: ”Sunčane elektrane – kako, zašto i koliko se isplate?”
21. studenog u Starom Gradu i 22. studenog u Sućurju se u sklopu projekta ‘’Otoci predvodnici čiste energije’’ održavaju javne tribine na kojima će Pokretovi stručnjaci za energetsku tranziciju otoka, Ivan Zoković Cola i Maja Jurišić, odgovarati na pitanja vezana uz pravni, zakonodavni i tehnički okvir postavljanja solarnih elektrana na krovove. Na tribinama će Hvarani saznati što nam donosi trenutno važeće financijsko razdoblje EU 2021. – 2027. te zašto se isplati postaviti sunčanu elektranu na vlastiti krov. Podsjetimo, projekt ‘’Otoci predvodnici čiste energije’’ sufinanciran je sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije. Partneri na projektu su Splitsko-Dalmatinska Županija, Stari Grad, Grad Korčula, Općina Lumbarda, Općina Bol, Općina Selca, Općina Pučišća, Općina Postira, Općina Nerežišća i Grad Supetar. U projekt ‘’Otoci predvodnici čiste energije’’ uključena su četiri srednjedalmatinska otoka – Brač, Hvar, Korčula i Vis. Unutar projekta se održavaju online webinari i otočni dijalozi, edukacije članova lokalnih samouprava te radionice sa srednjoškolskim nastavnicama…Pročitaj više
“Bogatije zemlje trebaju platiti klimatski dug”
U egipatskom odmaralištu Šarm el-Šeik na Crvenom moru protekla dva tjedna na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi, poznatijom pod nazivom COP27, predstavnici iz oko 200 zemalja još jednom su raspravljali kako obuzdati globalno zagrijavanje, ali i kako financirati popravak štete prouzročen klimatskim promjenama. Novac je, naime, glavna točka spora koja je pogoršala odnose između država koje su se obogatile izgaranjem fosilnih goriva i onih siromašnijih koje to nisu činile, a pate od teških posljedica klimatskih promjena. Upravo je pitanje plaćanja odštete za štetu uzrokovanu u siromašnim regijama, bilo u središtu ove konferencije održane u Africi, kontinentu kojemu je pomoć itekako potrebna. Ovogodišnji je sastanak rezultirao novim ciljevima uključujući i pitanje kako platiti klimatske akcije, pojašnjava Marija Pujo Tadić, međunarodna stručnjakinja u području prava klimatskih promjena i politika, službena članica hrvatske delegacije na konferenciji u Egiptu. Tijekom konferencije stručnjaci UN-a objavili su popis projekata u vrijednosti od 120 milijardi dolara, koje bi investitori mogli podržati kako bi se pomoglo zemljama u razvoju. No da bi se postigao svjetski cilj da se spriječi efekt staklenika, tim bi zemljama bio potreban bilijun američkih dolara vanjskog financiranja svake godine do 2030., uz jednako toliko njihovih vlastitih sredstava. – Do sada je samo Danska službeno izdvojila sredstva…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
