IZDVAJAMO:

Iskoristimo energiju sunca: Solarna revolucija Zapadnog Balkana i uspješne priče tri grada
 
U regiji poznatoj po bogatoj kulturnoj baštini i prekrasnim krajolicima odvija se tiha revolucija – Sunčeva revolucija. Gradovi na zapadnom Balkanu ne samo da zamišljaju budućnost na solarnu energiju, već je i aktivno oblikuju, postavljajući temelje za održivu budućnost. Njihova misija je promovirati solarnu energiju, osnažiti lokalne zajednice i potaknuti postavljanje novih solarnih krovova. U središtu ove solarne renesanse je projekt Balkanski solarni krovovi, kojeg financira Europska klimatska inicijativa (EUKI), a u regiji ga provode Energy Cities i Regionalni centar za obrazovanje i informiranje o održivom razvoju za jugoistočnu Europu (REIC) u Sarajevu. Energy Cities je mreža gradova u Europskoj uniji koja pruža i razvija alate za povećanje proizvodnje obnovljive energije u vlasništvu lokalne zajednice. REIC, kao središnje mjesto za procese izgradnje kapaciteta u području obrazovanja za okoliš i održivog razvoja u jugoistočnoj Europi, preuzeo je važnu ulogu u koordinaciji razvoja solarnih kapaciteta u gradovima. Prije dvije godine tri grada u pilot projektu i njihove gradske uprave – Kragujevac u Srbiji, Mostar u Bosni i Hercegovini i Poreč-Parenzo u Hrvatskoj – započeli su solarizaciju grada s ciljem promicanja i poticanja korištenja sunčeve energije kao i izgradnju kapaciteta u lokalnoj samoupravi kako bi se podijelilo znanje o solarnoj energiji i energetskim zajednicama te ujedno povećalo sudjelovanje građana…Pročitaj više

Rumunjska će pretvoriti 17 rudnika ugljena u gravitacijske sustave za pohranu energije
 
Rumunjska se dogovorila s tvrtkom Green Gravity sa sjedištem u Australiji, da će ispitati mogućnost primjene tehnologije za gravitacijsku pohranu energije u 17 rudnika u rudarskom čvorištu zemlje u dolini Jiu. Naime, Rumunjska kani napustiti ugljen do 2032. godine i zamijeniti termoelektrane koje koriste fosilna goriva obnovljivim izvorima, plinom i nuklearnom energijom. Međutim, proizvodnja električne energije u vjetroelektranama i solarnim parkovima ovisi o vremenskim uvjetima, tako da postoji potreba za ogromnim kapacitetima za pohranu energije. Vlada je odlučila probati logično rješenje: načiniti gravitacijske sustave za pohranu energije u vertikalnim rudarskim oknima. Reverzibilna hidroenergija i dalje je jedina konvencionalna tehnologija u ovom sektoru. Razvija se i baterijska pohrana jer se baterije proizvode relativno brzo, iako su skupe i ovise o litiju i drugim kritičnim mineralima. Tvrtke diljem svijeta testiraju uporabu drugih materijala. Neki, poput natrija, pokazuju veliki potencijal. U međuvremenu se pojavljuje drugačiji eksperimentalni pristupi skladištenju energije. Neka poduzeća grade tornjeve s utezima. Utezi se podižu kad postoji višak energije iz obnovljivih izvora, a spuštaju u razdobljima veće potrošnje, proizvodeći tako električnu energiju…Pročitaj više

Znanstvenici pojasnili misteriozne, veće prinose energije u vertikalnim solarnim sustavima
 
Skupina istraživača u Nizozemskoj organizaciji za primijenjeno znanstveno istraživanje (TNO) provela je niz testova i simulacija kako bi razumjela zašto vertikalni fotonaponski sustavi imaju neočekivano veće prinose u usporedbi s horizontalnim solarnim sustavima i ustanovila da vertikalne instalacije imaju znatno niže radne temperature. U studiji „Termalni model u digitalnom blizancu vertikalnog solarnog sustava pomaže objasniti neočekivane prinose”, objavljenom u znanstvenoj publikaciji EPJ Photovoltaics, Van Aken i njegovi kolege objasnili su da na napon utječu količina svjetlosti i temperatura solarnih ćelija. Uz sve veće zračenje, napon se povećava logaritamski, dok se s porastom temperature, napon smanjuje, obično za 0,3-0,4% po C. „Proučavajući standardni sustav smo uočili smo da se u uvjetima povećanja sunčevog zračenja zbog porasta svjetlosti događa smanjenje više radne temperature”, naglasio je Van Aken. „Međutim, za vertikalni sustav primijetili smo da se radna temperatura ne povećava toliko i da su povećanje i smanjenje napona više ili manje balansirani”….Pročitaj više

Razbijamo 12 najčešćih mitova koji vozače drže podalje od električnih automobila
 
Ako ga nemate gdje puniti, bilo kod kuće ili na poslu, ni ne pomišljajte na kupnju električnog automobila. Jedostavno nema smisla. Posljednji popis stanovništva iz 2021., međutim, pokazuje da gotovo četiri petine građana Hrvatske (78 posto) živi u obiteljskim kućama i može strujom puniti bateriju električnog automobila iz kućne utičnice ili wallboxa, a dio od preostala 22 posto može to činiti na poslu ili u garaži svoje novije stambene zgrade, pa će skupe javne punionice koristiti samo na duljim putovanjima kad nemaju pristup jeftinoj struji. Većina naših građana, dakle, može razmišljati o kupnji električnog automobila, pogotovo u vrijeme državnih poticaja. 1. Doseg je još uvijek skroman -Netočno. Prosječni hrvatski vozač godišnje prevali 11.733 kilometara, pokazuju statistike Centra za vozila Hrvatske. Dnevno, dakle, jedva 32 kilometra! S druge strane, većina današnjih električnih automobila s jednim punjenjem prosječne baterije od 60 kWh prijeđe najmanje 300 kilometara. Njemački specijalizirani autočasopis AutoBild čak je otišao i korak dalje i objavio mjerenja potrošnje električnih automobila na autocesti, koja su pokazala da je većina od pedeset testiranih primjeraka čak pri 130 km/h uspijevala prevaliti više od 300 kilometara, njih šest čak i više od 400 kilometara….Pročitaj više  

VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER