IZDVAJAMO:
Zagrebački holding izdao novu “održivu” obveznicu
Nova obveznica Zagrebačkog holdinga, vrijedna 305 milijuna eura, uvrštena je jučer na Zagrebačku burzu (ZSE) kao prva “održiva” obveznica na domaćem tržištu kapitala iz javnog sektora u Hrvatskoj. Ugovor o uvrštenju u burzovnu kotaciju potpisali su predsjednica uprave ZSE-a Ivana Gažić i predsjednik uprave ZG Holdinga Ivan Novaković, u prisustvu zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića te predstavnika aranžera izdanja i banaka. Obveznica je izdana u ukupnom nominalnom iznosu od 305 milijuna, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 4,9 posto, s dospijećem od pet godina. Zanimanje ulagatelja tijekom razdoblja upisa premašio je 480 milijuna eura, a pritom su sudjelovale i Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) i Međunarodna financijska korporacija (IFC) ostvarivši udjel od 47,5 posto u izdanju. Udjel komercijalnih domaćih banaka iznosi 34 posto, a obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova 15,6 posto. Kao ciljeve uspješnosti u pogledu održivosti Holding je odredio povećanje udjela odvojeno prikupljenog komunalnog otpada (tj. uklonjenog s odlagališta) na 58 posto u 2027. godini u odnosu na baznu 2021. godinu te povećanje udjela obnovljive električne energije u ukupnoj potrošnji električne energije na 70 posto za period od 12 mjeseci koji završava 31. ožujka 2028. godine…Pročitaj više
“Lenac” će trošiti 60 posto manje struje za grijanje
U Brodogradilištu “Viktor Lenac” jučer je održana panel diskusija na temu obnovljivih izvora energije i ugljične neutralnosti u poduzećima vezanim uz obalni pojas s naglaskom na brodogradnju i turizam odnosno hotelskih tvrtki. Na panelu su predstavljeni primjeri dobre prakse, a u diskusiji su sudjelovali stručnjaci s riječkog Tehničkog fakulteta, Energetskog instituta Hrvoje Požar, E.ON Hrvatska te tvrtki Sensum i Enasol.Brodogradilište “Viktor Lenac” ovo je događanje organizirao u sklopu projekta sustava dizalice toplinom morskom vodom, kojeg upravo provodi i trebao bi biti završen do proljeća iduće godine. Za provedbu tog projekta ovo je brodogradilište po prvi put dobilo mogućnost da koristi bespovratna europska sredstva. Kako doznajemo od voditelja razvoja i investicijskih projekata u “Lencu” Zdenka Vidmara, nadopunom sustava grijanja jednog dijela brodogradilišta, poznatog kao Stara Martinšćica, kroz ugradnju sustava dizalice topline morskom vodom omogućit će se širenje funkcije centraliziranog sustava i na režim hlađenja u četiri zgrade. Realizacijom ovog projekta brodogradilište će ostvariti značajne energetske uštede…Pročitaj više
Zakon o obnovi prirode: Zastupnici usvojili stajalište za pregovore s Vijećem
Zastupnici i zastupnice u Europskom parlamentu ističu da je obnova ekosustava ključna za borbu protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti te da smanjuje rizike za sigurnost hrane. Nakon rasprave u utorak 11. srpnja, Europski parlament jučer je usvojio svoje stajalište o Zakonu EU-a o obnovi prirode sa 336 glasova za, 300 protiv i 13 suzdržanih. Zastupnici u Europskom parlamentu ističu da je obnova ekosustava ključna za borbu protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti te da smanjuje rizike za sigurnost hrane. Naglašavaju da nacrt zakona ne nameće stvaranje novih zaštićenih područja u EU-u te ne blokira novu infrastrukturu za obnovljive izvore energije jer su dodali novi članak koji naglašava da su takva postrojenja u velikoj većini u javnom interesu. Zastupnici se slažu da se poljoprivredno zemljište mora obnoviti. Iako je Komisija predložila da 10 % poljoprivrednog zemljišta treba imati takozvana krajobrazna obilježja velike raznolikosti kao što su živice, drvoredi, voćke, manje površine, kanali ili jezerca, zastupnici smatraju da je dovoljno da zemlje EU-a poboljšaju i pokažu uzlazni trend obnove bez fiksnog cilja….Pročitaj više
Sada je i službeno: Hrvatska je među najvećim CO2 zagađivačima u Europi
Pomislili bismo da zbog toga što građani Hrvatske kupuju jeftinije, manje i slabije automobile spadamo i među manje CO2 automobilske zagađivače u Europskoj uniji, no realnost je potpuno drugačija. Vozni park u Hrvatskoj je izuzetno star, no i novi automobili koje kupujemo ne ističu se malim emisijama CO2. Po tome smo među najgorima u čitavoj Europskoj uniji. Naime, iako kupujemo manje i slabije aute od prosjeka Europe, u Hrvatskoj je, usporedimo li se sa zapadnim državama, mnogo slabija prodaja električnih, plug-in hibridnih i hibridnih automobila što jako loše utječe na našu ukupnu CO2 bilancu. Prosjek emisije CO2 novih automobila na razini Europske iznosi 116,3 g/km, a dodamo li EU državama još Norvešku i Island dolazimo do 114,7 g/km.U Hrvatskoj taj prosjek iznosi mnogo lošijih 129 g/km pokazuje istraživanje europske udruge proizvođača automobila ACEA. Sve zapadnoeuropske države u kojima kupci u prosjeku kupuju mnogo snažnije aute nego u Hrvatskoj su po emisiji CO2 bolje od nas. S druge strane, gotovo sve države bivšeg komunističkog bloka, dakle istočnoeuropske članice EU, još su gore od nas. No to je slaba utjeha s obzirom na to da smo tek 19. od 29 država (EU članice plus Norveška i Island) obuhvaćenih i ovom istraživanju. Uvjerljivo najmanju emisiju CO2 ima Norveška 27,6 grama CO2 po kilometru. Norveška je to postigla vrlo velikim udjelom električnih automobila u ukupnoj prodaji novih automobila…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
