Domaće tvrtke moraju promijeniti način razmišljanja o fotonaponskim elektranama i prepoznati prednosti te dodanu vrijednost u energetskoj neovisnosti koje im upravo fotonaponske elektrane pružaju. Smatra to Ines Ban-Kolić, vlasnica i direktorica tvrtke Elvirtus koja je obavila radove na izvođenju solarne elektrane na JGL-ovoj zgradi u kompleksu Pharma Valley u Rijeci. Za taj se projekt, inače, prijavilo 13 inženjerskih tvrtki na raspisanom natječaju. Elvirtus je ujedno i članica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.
Kako podsjeća Lider, JGL je izgradio fotonaponsku elektranu, rekonstruirao krov, zamijenio rashladnike te primijenio novi sustav pripreme tople vode. Očekuju da će investiciju isplatiti za osam i pol godina budući da će ušteda na električnoj energiji biti oko 69 posto.
“U startu su svi skeptični prema izračunima ušteda u energiji i financijskim benefitima. Proizvodnja i potrošnja električne energije za vlastite potrebe najveća je vrijednost fotonaponskih elektrana na krovovima, posebice industrijskih poduzeća koja koriste velike količine električne energije za svoje proizvodne pogone. Kada proračun ušteda jasno pokaže povrat investicije u roku manjem od osam godina i to bez obzira na eventualno povećanje cijene električne energije, tada instalacija takve elektrane ne predstavlja samo inovativnost tvrtke i kretanje u korak s trendovima, nego i povećava njenu financijsku vrijednosti”, ističe Ban-Kolić.
Kaže i kako će fotonaponska elektrana za vlastitu potrošnju na JGL-ovoj zgradi koja je u puni pogon puštena početkom rujna, snage 180 kW, zadovoljiti oko trećinu potreba ove tvrtke za električnom energijom. To je upravo ta dodana vrijednost – veća energetska neovisnost i manji računi za električnu energiju.
“Danas je puno jednostavnije instalirati fotonaponsku elektranu jer su se u Hrvatskoj tijekom 2018. godine dogodile dvije značajne promjene koje imaju direktan utjecaj na tržište fotonapona. Na snazi su, naime, nova pravila o priključenju obnovljivih izvora na elektroenergetski sustav kojima se sama procedura višestruko skraćuje. Značajno je jednostavnija i jeftinija. Druga značajna promjena dogodila se krajem 2018. kada su donesene Izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima i visokoučinkovitoj kogeneraciji (stupile na snagu 1. siječnja 2019.). Zakonom je jasno propisan način i metodologija poticanja, prikupljanja sredstava za poticanje i definirani su tržišni sudionici. Upravo ta regulativa ima pozitivan utjecaj na rast instalacija obnovljivih izvora u cjelini, ponajviše u fotonaponu“, napominje Ban-Kolić.
U narednom razdoblju svakako se predviđa daljnji porast broja projekata iz segmenta energetske učinkovitosti, od kojih se najveći dio odnosi na fotonaponske elektrane. Također, predviđa se rast instaliranih fotonaponskih elektrana u svim sferama zgradarstva, od obiteljskih kuća, javnih ustanova, škola, sportskih dvorana do gospodarskih institucija, hotela i privatnih tvrtki.
“Sve u svemu, od ruralnih do urbanih sredina – svugdje gdje postoji potreba za električnom energijom. Značajan će biti i porast velikih neintegriranih elektrana, posebice oko vjetroelektrana te na otocima. Padom cijene solarne tehnologije, pale su i cijene fotonaponskih modula i izmjenjivača te je energija sunca dostupnija nego ikada. Mnogima će investicija u fotonaponsku elektranu biti profitabilna i bez poticaja. To vrijeme upravo dolazi“, zaključuje Ban-Kolić.
Izvor: Lider
