Geotermalna energija je dobitna karta hrvatske energetike

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
predavanje Drago logo akademije

Član OIEH, Dragutin Domitrović, je 26.3.2018. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održao predavanje pod nazivom ‘Otkrivanje tople vode: zašto je geotermalna energija dobitna karta hrvatske energetike’. Predavanje je organizirala Akademija tehničkih znanosti Hrvatske povodom svoje 25. obljetnice.

Predavanju su nazočili predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske prof. dr. sc. Vladimir Andročec, glavna tajnica ATZH prof. dr. sc. Nediljka Gaurina-Međimurec, tajnica Odjela rudarstva i metalurgije prof. dr. sc. Biljana Kovačević Zelić, predstavnici znanstveno-gospodarske zajednice (HGK, EIHP, INA d.d. itd.) te brojni vrlo zainteresirani studenti RGN fakulteta.

 Studenti RGN fakulteta na predavanju o geotermalnoj energiji

 

Geotermalna energija u svijetu

Prema recentnim podacima, u svijetu je početkom 2018. godine ukupna instalirana snaga geotermalnih elektrana bila veća od 14 GW, od čega su u 2017. godini dodana 792 MW. Deset najvećih proizvođača geotermalne energije u svijetu su SAD, Filipini, Indonezija, Turska, Novi Zeland, Meksiko, Italija, Island, Kenija i Japan, a uz evidentan dosadašnji rast predviđa se i daljnji napredak u iskorištavanju ovog obnovljivog izvora energije.

Hrvatski geotermalni potencijali

I Hrvatska je u svom kontinentalnom dijelu bogata geotermalnim reursima i ima velik broj geotermalnih izvora o čemu svjedoče dokazi njihovog korištenja još u rimsko doba. Potencijal geotermalnih izvora u Hrvatskoj istražuje se još od 70-ih godina 20. st. Ipak, o korištenju geotermalne energije, pogotovo za proizvodnju električne i toplinske energije, kod nas se još  uvijek vrlo malo govori.

Kao svjetlo na hrvatskom geotermalnom horizontu, uskoro će u pogon biti puštena prva hrvatska geotermalna elektrana, na području gdje je još prije 25 godina pronađen dragocjeni geotermalni izvor: u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara. Ovaj je izvor sa svojih 170°C  jedan od najtoplijih u regiji, a za nadati se da će ovaj projekt hrvatske tvrtke GEOEN (koja je u suvlasništvu glavnog investitora, turskog MB Holdinga) biti primjer i drugim investitorima zainteresiranima za ulaganje u geotermalnu energiju. Naime, prema procjenama inozemnih stručnjaka u kontinentalnoj Hrvatskoj ima mogućnosti za izgradnju geotermalnih elektrana ukupne snage i nekoliko stotina MW.

Komparativna prednost Hrvatske, osim postojećih geotermalnih resursa, je i višedesetljetna tradicija istraživanja i proizvodnje nafte i plina, koja je stručno i tehnološki vrlo bliska iskorištavanju dubokih geotermalnih ležišta, pa su u Hrvatskoj raspoloživi svi potrebni servisi i znanja za bušenje i opremanje geotermalnih bušotina. No i bogata domaća znanja iz drugih područja potrebnih za izgradnju geotermalnih elektrana – strojarstva, građevinarstva, elektrotehnike, automatike – mogla bi u budućnosti omogućiti razvoj, domaću primjenu te izvoz originalnih tehnoloških rješenja.

Investicije u geotermalne elektrane

Istraživanje geotermalnih resursa, bušenje bušotina i izgradnja geotermalnih elektrana investicijski su vrlo intenzivni, pa bi za poticanje takvih ulaganja trebalo razmotriti razne mogućnosti – primjerice korištenje EU fondova ili davanje povoljnih subvencioniranih kredita. Operativni troškovi geotermalnih elektrana nisu visoki pa bi se, uz takvu pomoć u početnom ulaganju, svakako mogla postići isplativost geotermalnih projekata i uz nižu otkupnu cijenu električne energije.

Jedan od važnih koraka u razvoju hrvatskih geotermalnih resursa trebala bi napraviti i nova Energetska strategija koja je u pripremi, a od koje se očekuje da će ozbiljnije kvantificirati hrvatske geotermalne potencijale. Izgradnjom geotermalnih elektrana bi se u hrvatski energetski miks dodali značajni izvori bazne obnovljive energije, a sudjelovanjem domaćih kompanija u projektiranju i izgradnji ostvarile bi se i brojne druge gospodarske koristi.

Autor fotografije: Rudarsko-naftno-geološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu