OIEH izvješće o elektroenergetskim kretanjima u drugom kvartalu 2025. i usporedba s istim razdobljem 2024. godine

Svjesni velikog interesa za praćenje trendova potrošnje i proizvodnje električne energije – osobito iz obnovljivih izvora – u Hrvatskoj i Europi, kao i važnosti tih tehnologija u borbi protiv klimatskih promjena, Obnovljivi izvori energije Hrvatske nastavljaju s redovitim praćenjem i analizom statističkih podataka elektroenergetskog sektora. Svaki mjesec prikupljamo podatke o stanju i kretanjima u hrvatskom elektroenergetskom sustavu, a ova kvartalna analiza donosi detaljnu usporedbu ključnih pokazatelja za drugo tromjesečje 2025. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Drugi kvartal 2025. obilježen je izazovima u domaćoj proizvodnji električne energije i nastavkom visoke razine uvoza. Uvoz električne energije i dalje je vrlo visok te je u ovom razdoblju činio 17,3 % ukupne raspoložive energije, što ukazuje na nedovoljnu domaću proizvodnju i potrebu za snažnijim oslanjanjem na vlastite izvore. Gledano po mjesecima, u travnju je udio uvoza iznosio 4,9 %, u svibnju 19,6 %, a u lipnju je dosegao čak 32 %, potvrđujući zabrinjavajući trend energetske ovisnosti Hrvatske, posebno u ljetnim mjesecima.

Proizvodnja hidroelektrana bila je 23 % niža u odnosu na višegodišnji prosjek, zbog izostanka proljetnih kiša i slabijeg topljenja snijega, čime je izostao ključan sezonski doprinos ovog obnovljivog izvora. Istodobno je proizvodnja iz elektrana na fosilna goriva prepolovljena (pad od 51,6 %), zbog TE Plomin koja je bila van pogona te zbog ekonomske neisplativosti rada termoelektrana na plin.

Pozitivan pomak donijeli su ostali obnovljivi izvori energije – sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin – koji su po prvi put zauzeli vodeće mjesto u strukturi raspoložive energije s udjelom od 29,7 %, potvrđujući njihov sve veći značaj u elektroenergetskom sustavu Hrvatske.

Ostvarenje elektroenergetske bilance u drugom kvartalu (Q2) 2024. i 2025. godine

Radi lakšeg praćenja trendova u potrošnji, proizvodnji i uvozu električne energije, u ovom izvješću uspoređujemo ostvarenje elektroenergetske bilance za drugi kvartal 2025. s istim razdobljem prethodne godine (Q2 2024). Ovakva usporedba omogućuje bolji uvid u promjene u strukturi izvora energije te utjecaj vremenskih, tržišnih i tehničkih čimbenika na elektroenergetski sustav Hrvatske. Prikazat ćemo razlike u ukupnoj potrošnji električne energije te promjene u strukturi raspoložive energije prema tehnologijama proizvodnje.

1. Potrošnja električne energije

U drugom kvartalu ove godine tuzemna potrošnja električne energije je iznosila 4.252 GWh i manja je za 7 GWh u odnosu na isto razdoblje 2024. godine (4.259 GWh), odnosno ostvario se pad od 0,2 % što je posljedica manje potrošnje za grijanje (toplije vremenske prilike).

2. Raspoloživa električna energija

Raspoloživa električna energija u drugom kvartalu ove godine je iznosila 4.357 GWh i veća je za 5 GWh u odnosu na isti kvartal prošle godine (4.352 GWh), rast 0,1 %.

Struktura raspoložive električne energije po tehnologijama u drugom kvartalu 2025.

Ostali obnovljivi izvori energije (sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin) proizveli su ukupno 1.292 GWh, što predstavlja rast od 374 GWh ili 40,7% u odnosu na prošlu godinu. Time su po prvi put preuzeli vodeće mjesto u strukturi raspoložive energije s udjelom od 29,7%, što znači da je gotovo 30 od svakih 100 kWh potrošnje u Hrvatskoj došlo iz tih izvora. Usporedbe radi, to je 4,5 puta više od proizvodnje termoelektrana na fosilna goriva i 70,4% više od isporuke iz NE Krško (50%).

Hidroelektrane, uključujući dotoke i akumulacije, proizvele su 1.190 GWh, što je 140 GWh manje nego u istom razdoblju lani. Potencijal akumulacija povećao se u drugom kvartalu ove godine za 24 GWh, dok se u istom razdoblju prošle godine smanjio za 145 GWh. Ostvarena energetska vrijednost dotoka vode za hidroelektrane iznosila je u drugom kvartalu ove godine 1.214 GWh, što je 49 GWh više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, povećanje 4,2%. Unatoč tome, u odnosu na višegodišnji prosjek (1.585 GWh), to je 23,4% manje, zbog izostanka proljetnih kiša i slabijeg topljenja snijega.

Nuklearna elektrana Krško (50% udjela za Hrvatsku) isporučila je 758 GWh, što je 276 GWh više nego u istom kvartalu prošle godine uz napomenu da je u travnju prošle godine bila u redovnom godišnjem remontu. Udio NE Krško u ukupnoj raspoloživoj energiji u drugom kvartalu iznosi 17,4%.

Proizvodnja iz termoelektrana na fosilna goriva iznosila je samo 285 GWh (6,5 %), što je pad od 304 GWh ili 51,6% u odnosu na isti kvartal 2024. godine. Termoelektrana Plomin i dalje je izvan pogona, a pad proizvodnje iz termoelektrana na plin rezultat je njihove tržišne nekonkurentnosti, s obzirom na visoku cijenu proizvodnje i emisijskih jedinica CO₂ u odnosu na tržišnu cijenu električne energije.

Reverzibilne hidroelektrane (neobnovljivi dio, iz crpljene vode) proizvele su 78 GWh, što je povećanje od 8 GWh u odnosu na prošlu godinu, s udjelom od 1,8 % u strukturi raspoložive energije.

Unatoč rastu proizvodnje iz obnovljivih izvora, zbog istovremenog smanjenja proizvodnje hidroelektrana i termoelektrana, uvoz električne energije i dalje je ostao visok. U drugom kvartalu uvezeno je 754 GWh, što čini 17,3 % raspoložive energije. S prosječnom tržišnom cijenom od 84,69 €/MWh (Cropex), vrijednost uvezene energije u ovom kvartalu iznosi približno 64 milijuna eura.

Ostali OIE detaljnije po izvorima (usporedba Q2 2025. s Q2 2024. godinom)

Ukupna produktivnost svih obnovljivih izvora, uključujući hidroelektrane, u drugom kvartalu 2025. iznosila je 2.506 GWh – što je 423 GWh više nego u istom kvartalu 2024., odnosno povećanje od 20,3%.

Vjetroelektrane su proizvele 723 GWh, što je povećanje od 222 GWh (+44,3%), zahvaljujući boljoj vjetrovitosti i priključenju novih kapaciteta (VE Mazin 20 MW i VE Visoka 53 MW u 2024. i VE Opor 24 MW u 2025.).

Sunčane elektrane su proizvele 338 GWh, što je povećanje od 141 GWh (+71,6%). Ovaj snažan rast rezultat je značajnog povećanja kapaciteta – u razdoblju od srpnja 2024. do srpnja 2025. u pogon je pušteno 447,7 MW novih solarnih elektrana, što prosječno iznosi 37,1 MW mjesečno ili 1.218 kW dnevno.

Termoelektrane na obnovljive izvore energije (biomasa, bioplin) proizvele su 231 GWh, što je povećanje od 11 GWh (+5,5%) u odnosu na prošlu godinu.

Geotermalna elektrana bila je izvan pogona u oba promatrana kvartala.

Instalirana snaga elektrana na dan 1. srpnja 2025. godine

Ukupna instalirana snaga svih raspoloživih elektrana u Hrvatskoj na dan 1. srpnja 2025. godine iznosila je 5.793 MW, od čega:

• obnovljivi izvori čine 4.733 MW ili 81,7%,
• dok neobnovljivi izvori obuhvaćaju 1.060 MW, odnosno 18,3%.

Prema vrsti priključenja, na prijenosnu mrežu priključeno je 4.436 MW (76,6%), a na distribucijsku mrežu 1.357 MW (23,4%).

Uz navedene kapacitete, u raspoložive izvore treba uključiti i nuklearnu elektranu Krško (50% hrvatskog udjela) s 348 MW snage na pragu, odnosno 363,5 MW na generatoru u Sloveniji.

Istovremeno, u neraspoložive proizvodne kapacitete (trenutno izvan pogona) ubraja se ukupno 985 MW, što uključuje postrojenja TE Sisak 1 i 2, TE Rijeka, KTE Jertovec, EL-TO Zagreb A i B te TE Plomin 1.

Zaključak

Trendovi iz drugog kvartala 2025. jasno potvrđuju da Hrvatska i dalje u velikoj mjeri ovisi o uvozu električne energije, dok nepovoljni hidrometeorološki uvjeti i neisplativost proizvodnje električne energije iz fosilnih izvora dodatno naglašavaju ograničenu samodostatnost našeg elektroenergetskog sustava. Istodobno, rast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (OIE) pokazuje u kojem smjeru trebamo ići za sigurnu i održivu energetsku budućnost.

Kako bismo smanjili ovisnost o uvozu i osigurali stabilnu opskrbu u uvjetima klimatskih i tržišnih promjena, nužno je ubrzati razvoj projekata OIE i paralelno ulagati u elektroenergetsku mrežu i napredne sustave za pohranu energije. Samo fleksibilna i moderna mreža može omogućiti veću integraciju obnovljivih izvora, stabilnost sustava i zaštitu krajnjih korisnika od volatilnosti cijena.

Upravo iz tog razloga OIEH, u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Energetskim institutom Hrvoje Požar (EIHP) i Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER), provodi stručnu studiju o lokacijama mrežnih zagušenja i potrebi za baterijskim spremnicima u Hrvatskoj. Rezultati te studije poslužit će kao temelj za strateško planiranje i usmjeravanje ulaganja, a krajnji cilj je izgraditi energetski sustav koji je pouzdan, samodostatan i u službi zelene tranzicije.

Napomena: Za 2024. godinu u drugom kvartalu (Q2) su konačni podaci usklađeni s DZS. Za 2025. godinu za travanj su konačni podaci, a za svibanj i lipanj podaci HOPS/ENTSO.