Globalna ulaganja u obnovljivu energiju porasla su između 2013. i 2018., dosegnuvši vrhunac od 351 milijardu dolara u 2017. godini, pokazuje novo izvješće ‘Global Landscape of Renewable Energy Finance‘, koje su objavile Međunarodna agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) i Inicijative za klimatsku politiku (CPI). Kumulativno je uloženo 1,8 bilijuna USD tijekom petogodišnjeg razdoblja, no potrebna su dodatna ulaganja za postizanje globalnih klimatskih obveza, poručuje se u izvješću.
Trenutačna razina ulaganja još je uvijek nedovoljna da bi se zadržao porast globalnih temperatura unutar cilja od 1,5 ° C do sredine stoljeća. Da bi se postigao ovaj klimatski cilj, ulaganja u tehnologije obnovljivih izvora moraju se gotovo utrostručiti na godišnjoj razini, na 800 milijardi USD do 2050. godine.
Potrebne su ambiciozne politike vlada potkrijepljene mjerama potpora poput uklanjanja subvencija s fosilnih goriva. Daljnja ulaganja potrebna su i u integraciju sustava i omogućavanje tehnologija koje povećavaju fleksibilnost sustava, poput baterija. U tu svrhu potrebne su politike koje omogućavaju integraciju novih kapaciteta obnovljivih izvora energije u energetske sustave, što dovodi do dekarbonizacije i širokih društveno-ekonomskih koristi.
IRENA-in program za oporavak nakon Covida-19 – ‘Post-COVID recovery: An agenda for resilience, development and equality’ – pokazao je da bi prosječna godišnja ulaganja od dva bilijuna dolara u obnovljive izvore i druge tehnologije povezane s energetskom tranzicijom, u fazi oporavka u razdoblju od 2021. do 2023., mogla stvoriti 5,5 milijuna dodatnih radnih mjesta u sektoru. Dodatnih 19 milijuna radnih mjesta povezanih s energetskom tranzicijom stvorilo bi se do 2030. godine, nakon prosječnih godišnjih ulaganja od 4,5 bilijuna dolara do 2030. godine. Većina tih ulaganja mogla bi doći iz privatnih izvora, ako se državna sredstva strateški koriste za poticanje investicijskih odluka. Veće sudjelovanje institucionalnih investitora – koji posjeduju oko 87 bilijuna dolara imovine – pomoći će postići razmjere potrebnih globalnih ulaganja. U tu svrhu ključno je promicati korištenje rješenja tržišta kapitala, poput zelenih obveznica.
Izvješće iznosi specifične preporuke kako bi se angažirao privatni sektor, uključujući institucionalne investitore i tvrtke koje ne proizvode energiju, na kolektivnom putu ka zelenom oporavku i klimatskim ciljevima.
