Danas, 26. travnja, obilježavamo Svjetski dan obnovljivih izvora energije u okolnostima u kojima energetika sve više postaje pitanje sigurnosti i stabilnosti opskrbe.

U takvom okruženju domaći i obnovljivi izvori energije imaju sve važniju ulogu jer doprinose sigurnosti opskrbe, otpornosti gospodarstva i smanjenju ovisnosti o uvozu te izloženosti promjenama na međunarodnim energetskim tržištima.

U tom kontekstu donosimo pregled elektroenergetskih prilika u Hrvatskoj za 2025. godinu uz usporedbu s 2024. godinom. Izvješće donosi pregled kretanja potrošnje, raspoložive energije i strukture proizvodnje, s naglaskom na odnos domaće proizvodnje i uvoza te ulogu obnovljivih izvora u elektroenergetskom sustavu Hrvatske.

Elektroenergetske prilike u Hrvatskoj za 2025. godinu

U 2025. godini ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj porasla je za 0,96 % u odnosu na 2024. godinu te je prvi put premašila razinu od 19 TWh. Rast potrošnje povezan je s gospodarskom aktivnošću, industrijom, turizmom i rastom životnog standarda.

Potrošnja je podmirena kombinacijom domaće proizvodnje, proizvodnje iz Nuklearne elektrane Krško i uvoza električne energije. U elektranama u Hrvatskoj proizvedeno je 13.437 GWh, što čini 69,6 % ukupne potrošnje. Nuklearna elektrana Krško (50 % udjela za Hrvatsku) isporučila je 2.775 GWh, odnosno 14,4 % potrošnje, dok je preostalih 16,0 % podmireno uvozom električne energije u iznosu od 3.095 GWh.

Uvoz je u odnosu na 2024. godinu povećan za 830 GWh, odnosno 36,6 %. Razlog tome su niža proizvodnja hidroelektrana zbog slabije hidrologije, izostanak proizvodnje TE Plomin tijekom prvih šest mjeseci, smanjena proizvodnja termoelektrana na plin zbog tržišnih uvjeta te spori rast novih proizvodnih kapaciteta.

Proizvodnja iz obnovljivih izvora dosegnula je 9.955 GWh i činila 74,1 % ukupne proizvodnje u Hrvatskoj. Posebno se ističe rast proizvodnje iz ostalih obnovljivih izvora (bez hidroelektrana), koji su ostvarili 5.108 GWh, što je povećanje od 1.002 GWh ili 24,4 % u odnosu na 2024. godinu te ujedno najviša zabilježena godišnja proizvodnja iz novih tehnologija.

Istodobno, proizvodnja hidroelektrana bila je niža u odnosu na višegodišnji prosjek, pri čemu je energetska vrijednost dotoka vode bila za 21,3 % manja od prosjeka.

Potrošnja električne energije u 2025. godini

U 2025. godini ukupna potrošnja električne energije (uključujući gubitke u mreži) iznosila je 19.307 GWh, što je za 183 GWh ili 0,96 % više u odnosu na 2024. godinu (19.124 GWh). Pri tome je:

• Ukupna tuzemna potrošnja električne energije iznosila 19.052 GWh te je u odnosu na 2024. godinu (18.897 GWh) veća za 155 GWh, odnosno 0,82 %. Promatrano pri normalnim temperaturnim uvjetima, rast potrošnje iznosio bi 1,10 %, što upućuje na nastavak rasta potražnje potaknutog gospodarskom aktivnošću, industrijom, turizmom i rastom životnog standarda. Međutim, stvarni rast bio je nešto niži (0,82 %) jer su vremenski uvjeti djelomično ublažili rast (-0,28 %). Tuzemna potrošnja pritom je ostvarila povijesni rekord i prvi put premašila razinu od 19 TWh.
• Potrošnja električne energije za crpljenje vode u 2025. godini iznosila je 255 GWh, što je za 28 GWh, odnosno 12,33% više u odnosu na 2024. godinu (227 GWh). Rast je ponajprije posljedica povoljnih tržišnih uvjeta za rad RHE Velebit u crpnom režimu.

Posljednje dvije godine ukupna potrošnja električne energije rasla je prosječno za 409 GWh godišnje.

Ovakav rast potrošnje može se pratiti proizvodnjom iz sunčanih elektrana, koje je potrebno dodavati u prosječnom iznosu od oko 358 MW godišnje. U posljednje dvije godine taj je iznos i premašen, s prosječno ostvarenih 411 MW novih kapaciteta godišnje.

Trenutna dinamika izgradnje dovoljna je tek za praćenje rasta potrošnje, ali nije dovoljna za smanjenje ovisnosti o uvozu i zamjenu proizvodnje iz fosilnih izvora, zbog čega je potrebno dodatno ubrzati razvoj novih kapaciteta obnovljivih izvora energije.

Raspoloživa električna energija po mjesecima u 2025.

Na grafikonu mjesečne raspoloživosti električne energije vidljivo je da je uvoz zabilježen u 10 mjeseci u godini, pri čemu je najizraženiji u razdoblju od svibnja do listopada.

Proizvodnja iz sunčanih elektrana raste u proljetnim i ljetnim mjesecima, u skladu s većom insolacijom i povećanjem instaliranih kapaciteta (368 MW u 2025. godini). U godišnjoj bilanci oko 70 % proizvodnje sunčanih elektrana ostvaruje se u razdoblju od travnja do rujna. U istom razdoblju zabilježena je smanjena proizvodnja hidroelektrana, koja pada od lipnja i ostaje niža tijekom ljeta i jeseni.

U razdoblju od lipnja do studenoga ostali obnovljivi izvori ostvaruju veću proizvodnju od hidroelektrana, što je potvrđeno i na godišnjoj razini. Ukupna proizvodnja ostalih obnovljivih izvora bila je za 5,4 % veća od proizvodnje hidroelektrana.

U 2025. godini instalirano je 72 MW novih vjetroelektrana, uz istodobno povoljnije uvjete za proizvodnju iz vjetra.

Struktura raspoložive električne energije po tehnologijama u 2025. godini

Ukupna proizvodnja električne energije u Hrvatskoj u 2025. godini iznosila je 13.437 GWh. Od toga je iz obnovljivih izvora proizvedeno 9.955 GWh (74,1 %), dok je iz neobnovljivih izvora proizvedeno 3.482 GWh (25,9 %).

Hidroelektrane su i dalje pojedinačno najvažniji izvor proizvodnje, ali je 2025. godina bila hidrološki nepovoljna. Energetska vrijednost dotoka iznosila je 4.991 GWh, što je za 1.353 GWh ili 21,3 % manje od višegodišnjeg prosjeka (6.344 GWh).

Istodobno, ostali obnovljivi izvori energije (bez HE) ostvarili su snažan rast. Ukupna proizvodnja iznosila je 5.108 GWh, što je povećanje od 1.002 GWh ili 24,4 % u odnosu na 2024. godinu. Time su prvi put prešli razinu od 5 TWh i ostvarili udio od 26,5 % u pokrivanju ukupne potrošnje (2024.: 21,5 %). Po prvi put preuzeli su vodeće mjesto u raspoloživoj energiji među svim tehnologijama na godišnjoj razini.

Proizvodnja termoelektrana na fosilna goriva u 2025. godini iznosila je 3.295 GWh čime su pokrili 17,1 % potrošnje. TE Plomin na ugljen tijekom prvih šest mjeseci godine nije bila u pogonu (procijenjeni izostanak oko 720 GWh), dok su termoelektrane na plin, osobito u svibnju i lipnju, proizvodile manje količine električne energije zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta.

Nuklearna elektrana Krško (50 % udjela za Hrvatsku) radila je na nešto višoj snazi od nominalne te je hrvatskom elektroenergetskom sustavu isporučila 2.775 GWh, čime je sudjelovala u podmirenju ukupne potrošnje s 14,4 %. Tijekom listopada obavljen je redovni godišnji remont i zamjena trećine goriva.

Saldo razmjene s inozemstvom bio je u smjeru uvoza i iznosio je 3.095 GWh (planirani izvoz 61 GWh, planirani uvoz 3.156 GWh). Budući da je domaća proizvodnja bila manja od ukupne potrošnje, manjak energije podmiren je uvozom s inozemnih tržišta, pri čemu je uvoz sudjelovao u pokrivanju potrošnje s 16,0 %.

Iz agregata 2 HE Dubrovnik izravno je u sustav BiH isporučeno 543 GWh električne energije.

Tranzit električne energije (neplanirani uvoz/izvoz) preko prijenosne mreže Republike Hrvatske iznosio je 7.198 GWh za druga regulacijska, odnosno tržišna područja.

Usporedba raspoložive električne energije u 2024. i 2025. godini

U usporedbi s 2024. godinom, elektroenergetski pokazatelji u 2025. godini bili su nešto nepovoljniji, ponajprije zbog izraženijih hidroloških ograničenja i smanjene proizvodnje konvencionalnih izvora. Proizvodnja hidroelektrana iz dotoka i akumulacija smanjena je za 1.080 GWh, što potvrđuje nepovoljne hidrološke uvjete u promatranom razdoblju.

Istodobno, termoelektrane na fosilna goriva proizvele su 589 GWh manje električne energije, dijelom zbog izostanka proizvodnje TE Plomin tijekom prvih šest mjeseci godine, a dijelom zbog tržišnih uvjeta koji su ograničili rad plinskih elektrana.

S druge strane, ostali obnovljivi izvori energije bilježe snažan rast proizvodnje od 1.002 GWh, pri čemu se posebno ističu vjetroelektrane (+482 GWh) i sunčane elektrane (+494 GWh), dok je proizvodnja iz termoelektrana na obnovljiva goriva blago povećana (+26 GWh). Unatoč tom rastu, povećana proizvodnja iz obnovljivih izvora nije bila dovoljna za nadoknadu smanjenja proizvodnje iz hidroelektrana i termoelektrana na fosilna goriva.

Posljedično, neto uvoz električne energije povećan je za 830 GWh (36,6 %) te je u 2025. godini iznosio 3.095 GWh.

Zaključak

Podaci za 2025. godinu pokazuju jasan trend: raste potrošnja električne energije, raste proizvodnja iz obnovljivih izvora, ali raste i uvoz. Unatoč rekordnoj proizvodnji iz ostalih obnovljivih izvora, ona još uvijek nije dovoljna da nadoknadi smanjenu proizvodnju hidroelektrana i termoelektrana na fosilna goriva u nepovoljnim klimatskim i tržišnim uvjetima.

Za smanjenje uvozne ovisnosti i istodobno smanjenje udjela fosilnih izvora potrebno je ubrzati razvoj obnovljivih izvora energije. Neto uvoz električne energije u 2025. godini od 3.095 GWh odgovara proizvodnji približno 2.600 MW sunčanih elektrana, što jasno pokazuje razinu potrebnih novih kapaciteta.

Smanjenje ovisnosti o uvozu i povećanje domaće proizvodnje bit će glavna tema najveće godišnje konferencije OIEH-a, Dani OIE 2026, koja će se održati u svibnju u Opatiji. Konferencija će istaknuti veću povezanost proizvodnje iz obnovljivih izvora energije s potrošnjom u poljoprivredi, turizmu, industriji, digitalnoj infrastrukturi, poduzetništvu i kućanstvima te naglasiti ulogu energetike u nacionalnoj sigurnosti.

Kroz projekt Renewables for All tijekom ove i sljedeće godine provodit ćemo aktivnosti usmjerene na razvoj PPA tržišta, s naglaskom na uključivanje lokalnih zajednica, poduzeća i energetskih zajednica u dugoročne modele nabave energije.

Preuzmite izvješće u PDF-u.