IZDVAJAMO:

Udruženje OIEH: Nova pravila HOPS-a onemogućavaju projekte u vrijednosti 1,5 milijardi eura

Udruženje Obnovljivih izvora energije Hrvatske OIEH reagiralo je na nova Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu koje je objavio Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) prije nekoliko dana, točnije 14. srpnja. U Reagiranju se navodi da su nova Pravila u OIE-u čekali dvije godine i kada su konačno donesena, nastupilo je veliko razočarenje. Naime, naglašavaju, umjesto da potaknu razvoj projekata OIE, donesena pravila ih onemogućuju, što je neprihvatljivo i štetno za Hrvatsku te ističu da tako otežavajuća i diskriminirajuća pravila Hrvatska nije imala još od početka razvoja projekata obnovljivih izvora energije. Od HOPS-a smo tražili da komentiraju priopćenje Udruženja OIEH, no odgovor iz tog operatera nismo dobili. U nastavku u cijelosti prenosimo priopćenje udruženja OIEH: “HOPS novim Pravilima proces izdavanja potrebnih dozvola za OIE projekte produžuje za gotovo dvije godine. Tako će za dobivanje elektroenergetske suglasnosti (EES), koja je uvjet za ishođenje lokacijske dozvole, investitori čekati između 9 i 12 mjeseci. Za elaborat o mogućnosti priključenja (EMP) čekat će 90 dana, a za elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) dodatnih 5 do 8 mjeseci. Usporedbe radi…Pročitaj više

Članice G20 nisu postigle dogovor o smanjenju fosilnih goriva

Članice grupe G20 u subotu na sastanku u Indiji nisu uspjele postići konsenzus o postupnom smanjenju fosilnih goriva nakon prigovora nekih zemalja. Znanstvenici i aktivisti ogorčeni su zbog toga što međunarodna tijela odugovlače s primjenom mjera čija je svrha suzbiti globalno zatopljenje. Istodobno, ekstremni vremenski uvjeti od Kine do Sjedinjenih Država ukazuju na to s kakvom je klimatskom krizom suočen svijet. Dužnosnici za energetiku članica G20 trebali su, na kraju četverodnevnog sastanka u Bambolinu, gradu u indijskoj obalnoj državi Goi, izdati zajedničko priopćenje, no na kraju su od njega odustali zbog međusobnog neslaganja oko brojnih pitanja. Jedno od njih je i planirano utrostručenje kapaciteta obnovljive energije do 2030. Konsenzus nije postignut ni u pogledu nastojanja da razvijene zemlje do 2025. godišnje prikupe 100 milijarda dolara za klimatske aktivnosti namijenjene gospodarstvima u razvoju. Nisu se uspjeli složiti niti u pogledu rata u Ukrajini…Pročitaj više

Ekstremne klimatske nepogode upozorenje su prirode da je nužna promjena načina života

Znanost i struka već dugo upozoravaju na klimatske nepogode, ali i dalje bez pravog i sustavnog odgovora. Nedavno tijesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Europskom parlamentu pokazao je kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i gospodarstva na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijeli planet za naše potomke. S prirodom i hitnom potrebom za rješavanjem klimatske krize i gubitka bioraznolikosti –  kompromisa ne bi trebalo biti Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Europske unije, jedva je izglasan uslijed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara, te određenih gospodarskih lobija. Europska unija temelji se na kompromisu interesa njezinih država članica. „Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako? Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba“…Pročitaj više

Vodik iz sunčeve svjetlosti

Istraživački tim na čelu s Adityom Mohite, profesoricom kemijskog i biomolekularnog inženjeringa na Sveučilištu Rice u SAD-u, dizajnirao je uređaj koji može koristiti sunčevu svjetlost za proizvodnju vodika, uz rekordnu učinkovitost od 20,8 posto. Vodik se smatra zelenim gorivom budućnošću koje bi moglo pogoniti čak i velike zrakoplove. Međutim, postupak proizvodnje vodika trenutačno uvelike ovisi o fosilnim gorivima. Kako bi vodik postao glasnik zelene budućnosti, potrebno ga je proizvesti na održiv način i bez emisija ugljika. Prethodna istraživanja pokazala su da se energija sunčeve svjetlosti može upotrijebiti za razdvajanje molekula vode i izdvajanje vodika koji se može zatim koristiti kao gorivo. Takvi se uređaji nazivaju fotoelektrokemijskim stanicama jer obavljaju više funkcija, kao što je apsorpcija svjetlosti…Pročitaj više

VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER