IZDVAJAMO:
Velika analiza plinskog tržišta
Budući da se EU suočava s jednim od najvećih makroekonomskih, geopolitičkih i energetskih izazova u posljednjih nekoliko desetljeća, odlučili smo vam donijeti kratki pregled trenutne situacije s plinom, napisali su u svoj najnovijem izvješću analitičari vodeće neovisne investicijske kuće Intercapitala, koji je od nedavno i novi član OIEH. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, EU kao cjelina, ali i njezine sastavnice morale su donositi odluke, neke od njih teške i bez presedana. Osim odluke o sankcioniranju Rusije zbog njene agresije, trebalo je donijeti i odluku o europskom oslanjanju na ruski plin. Kad gledamo podatke iz 2021., europsko je oslanjanje na plin bilo iznimno veliko. Od zemalja članica EU prednjači Latvija s 92%, slijedi Austrija s 86% uvoza prirodnog plina, zatim Bugarska sa 79% i Finska sa 75%. Od većih gospodarstava EU, Poljska je uvozila 50%, Njemačka 49%, Italija 38%, a Francuska 15%. Gledajući postotak bliže domovini, Hrvatska uvozi 16%, Slovenija 60%, dok su izvan EU-a, Bosna i Hercegovina, Moldavija i Makedonija, sve uvozile 100% potreba prirodnog plina iz Rusije. Kako bismo razumjeli zašto je taj postotak tako visok, treba pogledati jedan od glavnih ciljeva u EU-u, tj. zelenu tranziciju i smanjenje ugljičnog otiska gospodarstava, postizanje ugljične neutralnosti do 2050. To znači da bi veći postotak proizvodnje energije dolazio iz obnovljivih izvora energije, odnosno hidroelektrana, vjetroturbina i solarnih elektrana…Pročitaj više
Ministar Paladina: opravdat ćemo sva europska sredstva
Na prijedlog Ministarstva Vlada je u četvrtak prihvatila zaključak kojim se osigurava gotovo milijardu kuna za energetsku obnovu i povećanje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada i obiteljskih kuća do kraja sljedeće godine. Ovim značajnim iznosom, prema našim procjenama, energetski se može obnoviti 10.000 obiteljskih kuća, odnosno 300 višestambenih zgrada. Sudeći prema odazivu na ranije pozive za energetsku obnovu, jasno je da postoji velika zainteresiranost građana za ovu mjeru te da mnogi od njih već imaju spremnu dokumentaciju, stoga bi se ovi projekti mogli realizirati u kratkom roku. Neophodno je poticati i energetsku učinkovitost i samodostatnost Republike Hrvatske pa tako osim energetske obnove stambenih objekata, unapređujemo energetsku učinkovitost kroz obnovljive izvore energije. Na sjednici Vlade usvojen je zaključak kojim se olakšava zakonska procedura vezana uz ulaganje u solarne elektrane. Izmijenit će se zakonodavni okviri kako bi se pojednostavilo ishođenje potrebne dokumentacije za postavljanje solarnih elektrana i omogućit će se širenje područja na kojima je dozvoljena izgradnja i postavljanje solarnih elektrana, što će uvelike doprinijeti povećanju energetske neovisnosti…Pročitaj više
Prvi Jadranski klimatski kamp u Njivicama, na otoku Krku
Zanimaju te klimatska i društvena pravda? Brineš zbog posljedica klimatskih promjena? Želiš se uključiti u klimatski pokret? Stalo ti je da Hrvatska bude ekološki održiva i energetski neovisna? Extinction Rebellion Zagreb poziva sve zainteresirane na prvi hrvatski klimatski kamp – Jadranski klimatski kamp 2022. Nakon dugog razdoblja pandemije u kojem su uspješno organizirali čak dva klimatska marša u Hrvatskoj, ovaj put organiziraju prvi ikada klimatski kamp u Hrvatskoj, 14. – 18.9. 2022., Njivice, Krk, te i dalje nastavljaju s izgradnjom snažnog klimatskog pokreta u Hrvatskoj i Europi! Klimatski kamp je prostor okupljanja klimatskih aktivista iz Hrvatske i Europe (i onih koji će to tek postati) u malu aktivnu zajednicu kako bismo se povezali, razmijenili znanje, vještine i iskustva za masovnu mobilizaciju ljudi u borbi protiv klimatskih promjena. U kampu će se organizirati: radionice o klimatskoj i društvenoj pravednosti, nužnosti sustavnih promjena, klimatskoj komunikaciji i klimatskoj anksioznosti, edukacije o uključivosti pokreta prema marginaliziranim skupinama te izgradnji pravednijeg i solidarnijeg društva, druženje i umrežavanje s aktivistima iz raznih aktivističkih pokreta iz cijele Europe…Pročitaj više
Vizija za blisku budućnost Pule
Pula mora postati dominantan pomorski prometni čvor putnika sjevernog Jadrana. To može ostvariti usmjeravanjem na promet putničkih brodova na kružnim putovanjima, i to u simbiozi s međunarodnom Zračnom lukom Pula, sa željeznicom, autoputom i hidroavionima. Time bi Pula postala ključno prometno čvorište multimodalnog putničkog prometa (more-zrak-cesta-željeznica) Jadrana, pa i važno čvorište kruzera na Sredozemlju. Glede mora osnovni uvjeti za to postoje jer je dubina mora na lukobranu odlična, a morska površina za manevriranje i za najveće kruzere na lukobranu krasna, komotna, najbolja na sjevernom Jadranu. Proširenjem dijela lukobrana (samo na njegovom korijenu) dobiti će se gat za pristajanje najvećih kruzera na svijetu. Sve opisano mogu ponuditi samo malobrojne luke u Sredozemlju. INDUSTRIJA (vezana za more): Novi Uljanik se usmjerava na proizvodnju i montiranje morskih vjetroelektrana na licu mjesta, te (eventualno) na proizvodnju električne energije i na proizvodnju ekološki čistog, zelenog pogonskog goriva sadašnjosti – vodika. Također Novi Uljanik se specijalizira za gradnju ciljanih plovila koja koriste vodik kao pogonsko gorivo. HRANA: Proizvodnja (uzgoj) jestivih algi u moru. Započeti u moru ispred lukobrana, a potom širiti podvodne farme prema Brijunima i Premanturi…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
