Kada je predstavljen Europski zeleni plan, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen opisala ga je kao novu strategiju rasta EU-a. Upravo će Industrijska strategija koju mora donijeti EK biti prvi test za to, ističe WindEurope.
Energija vjetra već čini 15 posto električne energije u Europi, zapošljava više od 300 tisuća ljudi, predstavlja više od 25 milijardi eura novih ulaganja i svake godine izvozi robu i usluge u vrijednosti od osam milijardi eura. Strategija Europske komisije za dekarbonizaciju kaže da će za klimatsku neutralnosti do 2050. trebati pet puta više kapaciteta energije vjetra nego što to Europa ima danas. Dakle, vjetar je nositelj Europskog zelenog plana.
No udruženje upozorava da je europska industrija vjetra pod pritiskom kao nikada do sada. Europi prijeti gubitak pozicije globalnog lidera, a time i radnih mjesta. Samo u Njemačkoj je industrija vjetra izgubila 38 tisuća radnih mjesta u posljednje četiri godine. Kina instalira svake godine dvostruko više vjetra od Europe i konkurencija s Kinezima na tržištima trećih zemalja postaje sve jača.
Industrijska strategija, ističe se u priopćenju, može poslati snažan signal da Europa želi da njene tvrtke ostanu globalni prvaci i da će industrijska politika EU-a biti pokretač strateškog lanaca vrijednosti koji će pomoći u postizanju klimatske neutralnosti. Ubrzano korištenje energije vjetra preduvjet je uspjeha, no sektor bi trebao biti prepoznat kao stvaratelj novih poslova. Ono što je najvažnije, Industrijska strategija bi trebala sadržavati izvoznu strategiju za obnovljive izvore energije.
“Kako bi se postigla klimatska neutralnost, EU treba pet puta više vjetra nego što to ima danas. No pitanje je hoće li se turbine izrađivati u Europi. Europski zeleni dogovor može biti strategija rasta EU-a, a to započinje s Industrijskom strategijom koja prepoznaje energiju vjetra i osigurava da se klimatska neutralnost pretvori u stotine tisuća radnih mjesta u Europi”, ističe direktor udruženja WindEurope Giles Dickson.
