Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP) usvojen je 5. lipnja 1972. na Konferenciji u Stockholmu.
Zahvaljujući tome, 5. lipnja se u više od 140 zemalja svijeta obilježava Svjetski dan zaštite okoliša, a ovogodišnja tema posvećena je obnovi ekosustava na čijim se resursima temelji društveni i gospodarski napredak čovječanstva te zdravlje i dobrobit ljudi.
Ekosustavi su jedna od sastavnica bioraznolikosti i obuhvaćaju sve žive organizme i njihovu okolinu. Prirodni ekosustavi uključuju šume, rijeke, močvare, mora, travnjake, ušća i koraljne grebene, dok su u gradovima i na poljoprivrednim zemljištima ekosustavi prilagođeni djelovanjem čovjeka što ne umanjuje njihovu vrijednost. Ako su zdravi i otporni, rješenje su za pročišćavanje vode i zraka, sprječavaju eroziju tla i ublažavaju ekstremne prirodne pojave poput suša i poplava, te imaju nezamjenjivu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti. Značajnu ulogu imaju i u prevenciji zdravstvenih kriza poput Covid-19 krize jer je čovjek uništavanjem prirodnih ekosustava znatno utjecao na povećanje rizika prijenosa zoonoza (bolesti sa životinje na čovjeka).
U prilog nužnosti zaštite prirode i okoliša govori podatak Svjetskog ekonomskog foruma prema kojemu polovica svjetskog bruto društvenog proizvoda (40 bilijuna američkih dolara) umjereno ili jako ovisi o prirodi.
S obzirom na činjenicu da su mnogi ekosustavi nepovratno uništeni, a drugi značajno degradirani, naš opstanak ovisi o brzini djelovanja i jasnoj koordinaciji međunarodne zajednice za njihovo očuvanje i obnovu. Stoga je UNEP rezolucijom od 1. svibnja 2021., a potom i pokretom ‘Desetljeće obnove ekosustava’ koji simbolički kreće ovogodišnjim Svjetskim danom zaštite okoliša, pozvao sve vlade, poslovni sektor, stručnu i znanstvenu zajednicu te širu javnost da u nadolazećem razdoblju spriječe daljnju degradaciju ekosustava i osiguraju budućnost generacijama koje dolaze. Zbog toga je važno osvijestiti u javnosti da čovječanstvo već sredinom godine potroši kapacitete Zemlje koji bi nam trebali dostajati za čitavu godinu.
Dakle, ljudski ekološki otisak, odnosno naša trenutna potrošnja i potrebe, dvostruko su veće od onoga što nam pruža planet tijekom godine. Obnova ekosustava, zajedno s prelaskom na kružno gospodarstvo i klimatski neutralno društvo, istovremeno može spriječiti siromaštvo, glad, gubitak bioraznolikosti, klimatske promjene, nesigurnost u pristupu pitkoj vodi i dr. Jačanje svijesti o žurnosti obnove ekosustava zadaća je svih – međunarodne zajednice i vlada koje pokreću ovaj globalni pokret, znanstvene i stručne zajednice te obrazovnog sustava, objavilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Ministarstvo je objavilo i zanimljive infografike o stanju okoliša i uslugama ekosustava u Hrvatskoj:
