Srpanj 2023. ostat će upisan u povijesti kao najtopliji mjesec u posljednjih 120 000 godina, kako tvrdi Klimatski institut EU. Zbog izrazito visokih temperatura u prvoj polovici mjeseca trošili smo ogromne količine električne energije za hlađenje. Tako je 17. srpnja između 14 i 15 sati u Hrvatskoj zabilježen ovogodišnji rekord u potrošnji električne energije, iznosio je čak 3167 MWh. Ovo je i najveći rekord u potrošnji u jednom satu otkad postoje mjerenja sofisticiranom opremom. Apsolutni rekord u jednom satu odnosio se i na najveće opterećenje sustava.
Kao i u prethodnim mjesečnim OIEH izvješćima o elektroenergetskim kretanjima, tako i u ovom za srpanj donosimo pregled najvažnijih kretanja u energetskom sustavu u Hrvatskoj. A u srpnju se tako uočava velika promjenjivost te porast dnevne potrošnje i vršnog opterećenja zbog nepredvidivih vremenskih prilika tijekom mjeseca, ali i pojačanog utjecaja turističke sezone. Zbog povećanje potrošnje u srpnju smo bili primorani uvoziti električnu energiju.
Ostvarena je izrazito velika proizvodnja hidroelektrana, posebno akumulacijskih HE iz dotoka vode i pražnjenja akumulacija. Termoelektrane na plin su tijekom srpnja ostvarile veliku proizvodnju zbog smanjenja dotoka vode za HE. Zbog uravnoteženja satne bilance bilo je potrebno uvoziti značajne količine električne energije i to čak 265 GWh, dok je maksimalni satni uvoz iznosio 1.451 MWh/h.
Nuklearna elektrana Krško radila je snagom 1,4% manjom od nominalne. Vjetroelektrane su ostvarile ispodprosječnu proizvodnju, dok su sunčane elektrane zabilježile visoku razinu proizvodnje ponajviše zahvaljujući sve većem broju novoinstaliranih kapaciteta.
Reverzibilna hidroelektrana Velebit bila je cijeli mjesec izvan pogona, a zbog velikog sadržaja vode u akumulacijama sustav je imao dovoljno resursa fleksibilnosti za usluge sustava i usluge uravnoteženja na strani proizvodnje. Sve je jasnije kako naš elektroenergetski sustav nema dovoljno proizvodnih kapaciteta koji bi podmirili potrošnju u ljetnim mjesecima.
Da smo, primjerice, u srpnju imali dodatnih 1.700 MW sunčanih elektrana ili 1.780 MW vjetroelektrana, ne bismo trebali uvoziti električnu energiju i imali bismo uravnoteženu elektroenergetsku bilancu. Iako su sunčane elektrane napokon prešle 2% u proizvodnom miksu, tu činjenicu je zasjenio veliki uvoz električne energije koji je u srpnju činio 15,7% raspoložive energije za potrošnju.
Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u srpnju je iznosila 114.846 MWh, a faktor korištenja snage bio je 15,7%. Prosjek za mjesec srpanj u razdoblju od 2011. do 2022. iznosio je oko 20,0 %, što faktor korištenja snage VE u srpnju svrstava među najlošije.
Isto tako protekli su mjesec ostvareni odlični tržišni rezultati skoro svih pojedinih tehnologija, a posebice hidroelektrana. Operatori proizvodnje i operatori sustava plasirali su električnu energiju proizvedenu u hidroelektranama po najvećim tržišnim cijenama u dnevnim špicama, što je rezultiralo utrškom od oko 4,4 milijuna eura u srpnju.
Izuzetak su sunčane elektrane koje plasiraju svoju maksimalnu proizvodnju u razdoblju dana s najnižom tržišnom cijenom pa su ostvareni minusi u odnosu na prodajnu i tržišnu vrijednost u srpnju.
Mjesec rekordnih temperatura i rekordne potrošnje još jednom nam je pokazao sve mane sustava. Ovo je još jedan jasan signal da Hrvatskoj kronično nedostaju proizvodni kapaciteti obnovljivih izvora energije za uravnoteženje bilance. Takvo kašnjenje u razvoju OIE košta nas milijune koje smo primorani izdvajati za uvoz električne energije. Dok se ne izgrade ovi proizvodni kapaciteti sigurnost opskrbe i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava ovisit će i dalje o interkonekcijama i tržišnim cijenama na koje ne možemo utjecati.
