Europa je zabilježila svoju najzeleniju električnu godinu ikad u 2020. – po prvi puta više se električne energije proizvodilo iz obnovljivih izvora nego iz fosilnih goriva. Obnovljivi izvori činili su 38 posto europskog miksa električne energije u 2020. (udio fosilnih goriva iznosio je 37 posto), pokazuje zajednička analiza Agore Energiewende i britanskog think tanka Ember.
Promjenu je potaknuo brzi rast energije vjetra i sunca, koji se gotovo udvostručio od 2015. Do 2020. godine petina električne energije u EU dolazila je iz vjetroelektrana i solarnih elektrana. Najveći udio zabilježili su Danska (61 posto), Irska (35 posto), Njemačka (33 posto) i Španjolska (29 posto).
Dok su se obnovljivi izvori energije gotovo udvostručili, proizvodnja električne energije iz ugljena prepolovila se od 2015. Samo u 2020. godini pala je za petinu. Termoelektrane na ugljen tako su prošle godine opskrbljivale samo 13 posto električne energije u Europi. Suprotno tome, proizvodnja električne energije iz prirodnog plina pala je za samo četiri posto u 2020. Pozadina ovog neravnomjernog razvoja je značajan rast cijena emisijskih certifikata. Kao rezultat toga, relativno klimatski prihvatljive elektrane na plin često su proizvodile najjeftiniju električnu energiju među elektranama na fosilna goriva.
Europska potražnja za električnom energijom pala je četiri posto u 2020. godini, dosegnuvši najniži nivo u travnju tijekom prvog vala Covida-19. Unatoč pandemiji, rast obnovljivih izvora bio je snažan. Daljnji pad fosilnih goriva zaustavljen je porastom potražnje za električnom energijom kasnije tijekom godine i ispodprosječnom nuklearnom proizvodnjom.
Studija je također otkrila da je europska električna energija bila za 29 posto manje ugljično intenzivna u 2020. godini nego 2015., a intenzitet ugljika u europskoj proizvodnji električne energije dosegao je rekordno niskih 226 grama CO2 po kWh u 2020. godini.
