IZDVAJAMO:
Ministar Primorac sastao se s potpredsjednicom EiB-a Czerwińskom
Ministar financija Marko Primorac u Luxembourgu se sastao s potpredsjednicom Europske investicijske banke (EIB) Teresom Czerwińskom. Tijekom sastanka istaknuta je dosadašnja dugogodišnja uspješna suradnja Republike Hrvatske i EIB-a. Od početka suradnje s EIB-om, Banka je uložila ukupno 6,7 milijardi eura u projekte u javnom i privatnom sektoru u RH. Ministar Primorac se zahvalio EIB-u na podršci posebice tijekom COVID-19 pandemije te pruženoj pomoći u obnovi od potresa. Na sastanku se razgovaralo o trenutnim gospodarskim izazovima te budućoj suradnji. Ministar Primorac je istaknuo ključnu ulogu EIB-a u razvoju privatnog sektora kako u EU tako i u RH te iskazao želju za nastavkom iste, poglavito kroz daljnju podršku malim i srednjim poduzećima posebice kroz instrument InvestEU te kroz nastavak odlične suradnje s HBOR-om. Također je naglašena EIB-ova uloga klimatske banke i financiranja razvoja i korištenja obnovljivih izvora energije…Pročitaj više
Program komasacije poljoprivrednog zemljišta i natječaji za korištenje obnovljivih izvora energije
Ministarstvo poljoprivrede uputilo je u javnu raspravu Nacrt prijedloga Programa komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje od 2022. do 2026. godine te nacrte natječaja za provedbu tipa operacija 4.2.1 »Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima« i 4.2.2 »Korištenje obnovljivih izvora energije« iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. Prema ovom Programu planirano razdoblje za provedbu komasacije provodit će se na površini od najmanje 18.000 ha poljoprivrednog zemljišta. Sredstva su osigurana iz Mehanizma za oporavak i otpornost i nacionalnih sredstava osigurana kroz reformsku mjeru C1.5 R2 „Unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju“, a okvirni iznos dostupnih financijskih sredstava potrebnih za provedbu ovoga Programa iznosi 300 milijuna kuna. Svrha natječaja za preradu (4.2.1.) i korištenje obnovljivih izvora energije (4.2.2.) je otklanjanje posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 i ponovno oživljavanje potencijala održivog rasta i zapošljavanja te tranzicija poduzeća prema zelenom i digitalnom gospodarstvu ulaganjima u kapacitete za preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda te ulaganjima u učinkovito korištenje energije. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju za preradu je 200 milijuna kuna te 70 milijuna kuna za korištenje obnovljivih izvora energije, a planirani rok za početak podnošenja Zahtjeva je 17. studeni 2022…Pročitaj više
Brze uštede uz racionalno korištenje postojećih uređaja, a trajne s novim tehnološkim rješenjima
Porast cijene energenata, nekih i do 200 posto, pogađa svakog građanina i domaćinstva diljem Europe. Na koji se način mogu postići trajne uštede energije i time pokrpati dobrano načete kućne proračune, odgovor smo potražili kod inženjera i energetičara u žminjskoj tvrtki Rudan, (OIEH član). Ova se, širom Hrvatske poznata tvrtka, bavi projektima cjelovite energetske obnove te radovima i mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti u velikim gospodarskim i javnim sustavima. Hrvatska kao mediteranska zemlja s umjerenom klimom ima i velik broj sunčanih dana pa je sunčeva energija sve bolja alternativa. Klasični solarni kolektori mogu proizvesti dovoljnu količinu tople vode za grijanja preko klasičnog ili podnog grijanja. – Obalno područja Hrvatske može biti energetski samodostatno proizvodnjom struje pomoću fotonaponskih panela na krovovima zgrada. Za prosječnu potrošnju investicija uvođenja fotonaponske struje za jedno domaćinstvo kreće se od 25 do 35 tisuća kuna, a uz državne potpore može se isplatiti za četiri do šest godina. Prije nego se odlučimo na proizvodnju struje za vratite potrebe, treba izračunati energetsku bilancu sadašnje potrošnje struje i mogućeg povećanja. Idealno bi bilo proizvesti potrebne količine struje, pa kroz puštanje viškova i uzimanje struje od operatera, kada je nedovoljno sunčane energije, postići pravi energetski i novčani balans, objašnjava Danijel Benčić, predsjednik Uprave tvrtke Rudan…Pročitaj više
Studij energetske učinkovitosti upisalo 17 brucoša
Na preddiplomskom sveučilišnom studiju Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku započela je nova akademska godina 2022./2023. Uvodnom satu, uz predstavnike akademske zajednice, prisustvovalo je 17 brucoša ovog jedinstvenog studijskog programa Sveučilišta u Zagrebu koji, uz potporu Grada Šibenika, administrativno vodi Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), a zajedničkim snagama izvode FER i Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB). Uz dobre želje studentima u novoj akademskoj godini, gradonačelnik Željko Burić kazao je, uz ostalo, kako se otvaranjem ovog Studija Šibenik svrstao u red sveučilišnih gradova zbog čega je iznimno sretan i ponosan. „Postali ste studentice i studenti Studija koji je svojim programom orijentiran na uspostavu održive opskrbe energijom budućih generacija te se nadam da ćete dati sve od sebe kako bi stekli nova znanja i ostvarili rezultat u jednoj grani koja predstavlja razvojnu budućnost. Grad Šibenik je dosad, iz različitih izvora, u svoje visoko školstvo uložio preko 150 milijuna kuna. Studentski dom Palacin je pred završetkom, u blizini je i Centar za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut, a u pripremi je i veliki projekt iz područja zelenih tehnologija s njemačkim investitorom. Svi će vam ti sadržaji biti na raspolaganju“, kazao je Burić te brucošima šibenskog sveučilišnog Studija poželio mnogo uspjeha u visokoškolskom obrazovanju…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
