IZDVAJAMO:

WindEurope: Potpisan investicijski pakt za pučinski vjetar, stiže 300 GW do 2050. godine

Čelnici država i ministri energetike devet zemalja Sjevernog mora okupili su se u Hamburgu kako bi ubrzali razvoj pučinske vjetroenergije te potpisali Investicijski pakt za Sjeverna mora zajedno s industrijom i operatorima prijenosnih sustava, izvijestio je WindEurope. Paktom se vlade obvezuju na stabilan i koordiniran razvoj pučinskih vjetroelektrana, uključujući izgradnju 15 GW godišnje u razdoblju 2031.–2040. i ukupno 300 GW do 2050., uz smanjenje investicijskih rizika kroz povoljnije aukcijske modele i uklanjanje regulatornih prepreka. Zauzvrat, industrija se obvezala smanjiti troškove za 30% do 2040., otvoriti 91.000 novih radnih mjesta te potaknuti oko bilijun eura gospodarske aktivnosti kroz ulaganja u proizvodnju, luke i specijalizirana plovila. Operatorima prijenosnih sustava povjerena je zadaća razvoja prekograničnih i hibridnih projekata, s ciljem identifikacije 20 GW isplativih projekata do 2027. godine…Pročitaj više

Unatoč ratu, Ukrajina u 2025. instalirala 1,5 GW solara i ubrzala razvoj baterijskih sustava

Ukrajina je tijekom 2025. godine instalirala oko 1,5 GW novih solarnih kapaciteta, čime je ukupna snaga solarnih elektrana premašila 8,5 GW, pokazuju procjene Ukrajinskog udruženja za solarnu energiju. Rast tržišta predvodili su komercijalni, industrijski i veliki projekti, osobito oni koji kombiniraju solarne elektrane s baterijskim sustavima za pohranu energije, dok je kućni segment ostao stabilan. Razvoj su potaknuli porezne olakšice, povoljni kreditni i jamstveni programi te snažna potreba za energetskom sigurnošću zbog rizika od nestašica i nestanaka struje. Poseban zamah dobilo je tržište pomoćnih usluga za stabilnost mreže, kroz koje su u 2024. godini instalirani značajni kapaciteti za pohranu energije. Udruga 2025. smatra prekretnicom te očekuje nastavak snažnog rasta, uz dodatnih najmanje 1,5 GW solara i više od 3 GWh baterijskih sustava do kraja 2026., unatoč ratu i izazovnim uvjetima…Pročitaj više

Znanstvenici s Oxforda: Hlađenje postaje novo ključno pitanje energetske sigurnosti

Nova studija znanstvenika sa Sveučilišta u Oxfordu upozorava da će klimatske promjene u idućim desetljećima dovesti do snažnog porasta ekstremnih vrućina i naglog rasta potrebe za hlađenjem diljem svijeta. Ako globalna temperatura poraste za 2 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje, broj ljudi izloženih ekstremnoj vrućini gotovo će se udvostručiti do 2050. godine, pri čemu će se najveći učinci osjetiti već tijekom ovog desetljeća kako se svijet približava granici od 1,5 stupnja Celzijusa. Najteže će biti pogođene zemlje u razvoju u tropskim i ekvatorijalnim područjima, gdje stotine milijuna ljudi još nemaju pristup klimatizaciji, dok će se i bogatije, tradicionalno hladnije zemlje poput Kanade, Rusije i Finske suočiti s ozbiljnim problemima zbog infrastrukture neprilagođene toplini…Pročitaj više

Solarni paneli rade i zimi, često učinkovitije nego ljeti

Snijeg i zimski uvjeti ne zaustavljaju rad solarnih panela, već ga u pravilu samo privremeno smanjuju. Ako su paneli potpuno prekriveni snijegom, proizvodnja može kratkotrajno pasti ili stati, ali zbog nagiba pod kojim su postavljeni te tamne i glatke površine snijeg se najčešće brzo otopi ili sklizne čim se pojavi sunce. Suprotno čestom uvjerenju, hladnoća ne smanjuje učinkovitost panela, nego je povećava jer solarne ćelije rade efikasnije na nižim temperaturama nego na velikim vrućinama. Kod djelomične prekrivenosti snijegom proizvodnja se nastavlja zahvaljujući by-pass diodama u modernim panelima, a refleksija svjetlosti od snijega čak može blago povećati proizvodnju u određenim dijelovima dana. Iako u područjima s dugim i snježnim zimama mogu postojati kratkotrajni veći gubici, na godišnjoj razini oni su najčešće manji od deset posto ukupne proizvodnje. Ručno čišćenje snijega u većini slučajeva nije potrebno niti preporučljivo…Pročitaj više

VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER