IZDVAJAMO:
I toplina iz dubina može grijati domove
Europska unija iz toplinarskih sustava pokriva približno 13 posto potreba za toplinskom energijom. U većini takvih postrojenja daljinskog grijanja, u kojima se toplinska energija iz jednog središta distribuira krajnjim potrošačima, mahom u zgradama i kućama, dugo godina koristilo se loživo ulje, a tek odnedavno plin. Kako Stari kontinent želi postići klimatsku neutralnost do 2050. godine, tako uz industriju i promet želi snažnije dekarbonizirati i toplinarstvo. Energetsku tranziciju na tome području i prelazak s, primjerice, mazuta na obnovljive izvore može ubrzati snažnija primjena Sunčeve energije (solarni toplinski sustavi), biomase, ali i geotermalne energije. Dr. sc. Sanja Živković, iz Odjela za energetsko i klimatsko planiranje Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) kaže kako grijanje na geotermalnu energiju omogućava korištenje obnovljivog izvora tijekom cijele godine te stalne i stabilne opskrbe potrošača toplinskom energijom koja se može koristiti za grijanje i hlađenje te za pripremu potrošne tople vode. “Ovakav siguran, domaći izvor energije, čija je cijena i prije globalnog poskupljenja energenata bila značajno niža od energije dobivene iz drugih izvora te ne ovisi o geopolitičkim zbivanjima, omogućava razvoj brojnih gospodarskih djelatnosti te opći prosperitet područja na kojem se koristi”, smatra ona…Pročitaj više
Fred Matić: Zakoni građanima otežavaju ugradnju solarnih panela
Građani ne ugrađuju solarne panele zbog lošeg zakonskog okvira i nedostatka financija, upozorio je u europarlamentarac Predrag Fred Matić predstavljajući rezultate istraživanja o uključenosti građana u energetsku tranziciju. Unatoč potencijalu obnovljivih izvora energije, uz čak 2600 sunčanih sati godišnje, 94 posto građana Hrvatske ne proizvodi električnu energiju u svojim kućanstvima, ukazao je hrvatski europarlamentarac uz zaključak da ti podaci pokazuju da postoje prepreke koje građane sprječavaju da imaju vlastitu jeftiniju struju. U Hrvatskoj se građanima ne olakšava ugradnja solarnih panela na stambene zgrade, a “zakoni nisu prilagođeni našoj zemlji, već su vjerojatno prepisani iz EU direktiva”, ocijenio je na novinskoj konferenciji u Zagrebu Matić koji je proveo anketu o uključenosti građana u energetsku tranziciju. “Država mora smanjiti birokratske i financijske prepreke jer su građani u ovom istraživanju jasno dali do znanja da žele sami proizvoditi električnu energiju. Treba ih educirati i upoznati s mogućnostima proizvodnje. Ponajprije treba donijeti poticajne mjere koje bi im olakšale proces da postanu energetski samoodrživi. Po rezultatima istraživanja, polovica građana pretpostavlja da bi proizvodnjom električne energije uštedjeli između 11 i 50 posto iznosa režija u kućanstvu. Ljudi su svjesni da bi im troškovi režija bili umanjeni, a većina njih smatra da se uložena sredstva vrate u roku od tri do 10 godina…Pročitaj više
Europa u balansu sa zalihama dizela
Već smo gotovo navikli da cijene goriva u posljednje vrijeme stalno rastu i zadaju nam brige, a nove brige mogli bi imati oni koji za svoja vozila upotrebljavaju dizelska goriva. Naime, prema procjenama nekih konzultantskih kuća i portala, koji se bave ekonomskim temama, sve su manje zalihe dizela u Europi. Čimbenici koji potiskuju dizel dovode do minusa od 75 mil. tona dizela. U Hrvatskoj 92% vozila i dalje treba benzin i naftu, a ovakva situacija na tržištu naftnih derivata mogla bi dovesti od ubrzanja zelene tranzicije. – Ovo je odličan trenutak, zadnjih godinu i pol dana, da krenemo u zelenu tranziciju i u gospodarstvu i u prometu. Mi imamo cilj do 2030. godine da ostvarimo 14 posto obnovljivih izvora u prometu. To je do nedavno bilo dosta teško, a sada vidim neke naznake da bi se to moglo dogoditi, rekao je Grozdanić. Zbog naglih poskupljenja naftnih derivata Vlada mora stalno intervenirati u cijene energenata, a ovakve cijene dugoročno bi mogle ostati na ovom nivou.- Vrijeme jeftinih energenata je za nama i sasvim sigurno predstoji jedan dugoročniji period u kojem će cijene energenta više manje biti na ovom nivou, istaknuo je Krpan…Pročitaj više
Europska potraga za plinom ugrožava afričku zelenu tranziciju
Globalna utrka za plinom ozbiljna je prijetnja Pariškom sporazumu koji bi rast temperature ograničio na manje od dva stupnja Celzija, po mogućnosti na 1,5 stupnja Celzija u usporedbi s predindustrijskim razinama, upozoravaju u Climate Action Trackeru. Neki afrički čelnici smatraju da je potencijalna korist za stanovnike najsiromašnijeg kontinenta veća od štete koju donosi proizvodnja i izvoz fosilnih goriva. “Zalažemo se za pravednu i poštenu zelenu tranziciju, a ne za odluke koje štete našem razvoju”, rekao je sudionicama COP27 predsjednik Senegala Macky Sall. Za senegalski plin posebno je zainteresirana Njemačka, koja je do ruske invazije na Ukrajinu više od svih ostalih europskih zemalja ovisila o ruskom plinu. Glavni tajnik Organizacije afričkih proizvođača nafte Omar Farouk Ibrahim tvrdi da blago povećanje skromnih emisija stakleničkih plinova u Africi “može značiti razliku između života i smrti”. “Šesto milijuna ljudi u Africi nema pristup struji, 900 milijuna nema pristup modernom obliku energije za kuhanje ili grijanje”, navodi Ibrahim. “Nijedno društvo ne može napredovati bez energije”, poručuje. Aktivisti baš i nisu uvjereni da bi siromašni u Africi imali puno koristi od crpljenja nafte i plina. “Povijest nam pokazuje da… afričkim zemljama nije donijelo razvoj”, kaže Thuli Makama, direktor afričkog programa u Oil Change Internationalu…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
