Krovna europska organizacija za energiju vjetra WindEurope objavila je jesensko izvješće s pregledom novih instalacija i investicija u vjetroelektrane u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2025., uz projekcije razvoja do 2030. godine.

Prema izvješću, u prvoj polovici 2025. u Europi je instalirano 6,8 GW novih kapaciteta vjetroelektrana – 6 GW na kopnu i 0,7 GW na moru. To je manje od očekivanog te, kako upozoravaju iz WindEuropea, nedostatno za ostvarenje ciljeva Europske unije u pogledu energetske sigurnosti i klimatske neutralnosti.

Od ukupnog iznosa, 5,3 GW instalirano je u državama članicama EU-a, pri čemu 89% novih kapaciteta otpada na kopnene projekte. Time je ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u Europi dosegla 291 GW, od čega 254 GW na kopnu i 37 GW na moru.

Njemačka prednjači – ostatak Europe stagnira

Njemačka je trenutačno jedina zemlja koja snažno povećava gradnju novih kapaciteta. Očekuje se da će do kraja godine instalirati 5 GW kopnene energije vjetra, gotovo tri puta više nego prosječno u posljednjih pet godina.

Razlog tome je što je Njemačka prva u potpunosti primijenila nova pravila EU-a o izdavanju dozvola. Samo u 2024. godini odobreno je 15 GW novih projekata, a u prvoj polovici 2025. već 8 GW. Njemačke vlasti sada prosječno izdaju dozvole unutar 18 mjeseci, što je u skladu s rokovima iz Direktive o obnovljivim izvorima energije (RED III).

S druge strane, niti jedna druga članica EU-a ne izdaje dozvole u roku od 24 mjeseca predviđenih RED III direktivom. U nekim je državama proces čak sporiji, a uvođenje tzv. zona za ubrzavanje obnovljivih izvora donijelo je više konfuzije nego pojednostavljenja.

Osim problema s dozvolama, spora modernizacija elektroenergetske mreže, nedovoljna elektrifikacija gospodarstva te nedovoljno kvalitetan dizajn dražbi ostaju glavne prepreke.

Situacija u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je tijekom 2025. u pogon puštena samo jedna nova vjetroelektrana – VE Opor snage 27 MW. Ovaj rezultat pokazuje da domaći sektor vjetroenergije znatno zaostaje za europskim trendovima, ponajprije zbog dugotrajnih i složenih postupaka izdavanja dozvola te nedonošenja ključnih odluka poput naknade za priključenje na mrežu.

Usporeni izgledi za 2025.

Na početku godine očekivalo se da će Europa instalirati 22,5 GW novih kapaciteta u 2025., no sada se predviđa tek 19 GW. Za EU se prognoza smanjila s 17 GW na 14,5 GW.

Do 2030. EU bi trebao imati ukupno 344 GW kapaciteta vjetroelektrana – 298 GW na kopnu i 46 GW na moru. To je i dalje znatno ispod cilja od 425 GW postavljenog za 2030.

“Manje novih kapaciteta loša je vijest za konkurentnost europskog gospodarstva. Industrija treba jeftinu električnu energiju kako bi se mogla natjecati s Kinom i SAD-om. Ako EU ne ispuni energetske ciljeve, ugrožena su radna mjesta i rast, ne samo u energetici nego i u metalnoj, kemijskoj i ICT industriji”, upozorio je izvršni direktor WindEuropea Giles Dickson.

Pozitivni signali: investicije i narudžbe turbina rastu

Unatoč slabijem rastu instalacija, interes ulagača i industrije i dalje je snažan.

Europa je u prvoj polovici 2025. donijela konačne investicijske odluke (FID) vrijedne 34 milijarde eura, više nego u cijeloj 2024. godini. Ova sredstva financirat će 14 GW novih kapaciteta, koji će ući u pogon u idućim godinama. Od toga je 22 milijarde eura uloženo u offshore projekte – ukupno šest novih, uključujući i tri u Poljskoj, među kojima i najveće privatno ulaganje u povijesti te zemlje.

U istom razdoblju zabilježene su i narudžbe 11,3 GW novih vjetroturbina, što je 19% više nego u prvoj polovici 2024.. Od toga otpada 8,8 GW na kopnene, a 2,5 GW na morske turbine.

Cjeloviti tekst izvješća možete pročitati OVDJE.