OIEH, ZAJEDNO S DVA EUROPSKA UDRUŽENJA, POSLAO PISMO UPOZORENJA

U posebnom izdanju Slobodne Dalmacije posvećenom energetici objavljen je članak o zajedničkom pismu koje je OIEH, zajedno s europskim udruženjima SolarPower Europe i WindEurope, poslao Europskoj komisiji. U pismu se upozorava na ozbiljnu krizu u hrvatskom elektroenergetskom sustavu. Naime, blokirano je čak 60 projekata obnovljivih izvora, ukupne snage 3,5 GW i vrijednosti veće od tri milijarde eura.

Problem je naknada za priključenje na mrežu, tzv. stvaranje tehničkih uvjeta u mreži (STUM), koji domaće institucije već tri godine nisu uspjele riješiti. U ugovorima koje su proizvođači ovaj tjedan zaprimili od HOPS-a, taj se trošak obračunava po stopi od 144.800 eura po megavatu, uz dodatni stvarni trošak priključenja koji ovisi o lokaciji projekta. Time projekti poskupljuju i do 40 posto te nijedan projekt pod tim uvjetima nije bankabilan. Taj je trošak u 80 posto zemalja EU-a, ali i u zemljama u okruženju, 0 (nula) ili minimalan, što njihove projekte čini konkurentnijima, a time i proizvedenu energiju jeftiniju, kako za građane, tako i gospodarstvo.

Uz to, ugovori sadrže odredbu o operativnom ograničenju od 0 do 100, što znači da HOPS u svakom trenutku može isključiti projekte iz mreže. Proizvođačima se pritom ne jamči da će se najavljeni dalekovod Split – Rijeka, koji je predviđen STUM-om, uopće izgraditi. Ministarstvo gospodarstva samo je ranije utvrdilo da taj dalekovod nije nužan jer se zagušenja u mreži mogu riješiti baterijskim spremnicima. Upravo zato OIEH provodi studiju koja će pokazati gdje i koliko spremnika treba postaviti, a rezultati će biti dostupni početkom iduće godine.

Do tada, 45 projekata obnovljivih izvora koji su primili HOPS-ove ugovore vjerojatno će biti ugašeno. Proizvođači su već uplatili državi 25 milijuna eura za energetska odobrenja za te projekte, a najveći gubitak nastaje za lokalne zajednice, koje ostaju bez prihoda koje bi im ti projekti donosili. Obnovljivi izvori energije već su godinama jasno defnirani u svim hrvatskim strategijama i planovima, a privatni sektor odazvao se na poziv države da uloži u njihovu proizvodnju. Danas, međutim, država tim istim proizvođačima okreće leđa.

Visokonaponska mreža, uključujući i planirani dalekovod Split – Rijeka, strateška je infrastruktura od nacionalnog i međunarodnog interesa, upisana u planove razvoja mreže. Ona se po svojoj važnosti može usporediti s autocestama ili željezničkim prugama i zato se, prema pravilima HERA-e, ne smije naplaćivati proizvođačima.

Direktorica OIEH-a Maja Pokrovac upozorava: – U posljednjih godinu dana slali smo svaki mjesec dopise Ministarstvu gospodarstva, nudili rješenja i tražili zajednički dijalog, međutim institucije međusobno prebacuju odgovornost. Ministarstvo vodi jednu politiku, HERA drugu, HOPS treću, a rezultat je isti – projekti propadaju. Hrvatska se pritom okreće projektima poput nuklearne elektrane, koji imaju svoju važnost, ali su dugotrajni i iznimno skupi – čak deset puta skuplji od izgradnje hibridne solarne elektrane s baterijom. A upravo solarne i vjetroelektrane s pohranom već danas postaju nova bazna tehnologija u svijetu. Ako se ovako nastavi, u sljedećih deset godina, do eventualne izgradnje nuklearke, Hrvatska će biti prisiljena uvoziti skupu energiju i plaćati penale za CO2, iako rješenja već imamo u vlastitim resursima – suncu i vjetru.

OIE projekti, ističu iz udruženja, proizvode najjeftiniju električnu energiju jer koriste sunce i vjetar, bez skupih sirovina. Za razliku od nuklearnih elektrana i elektrana na fosilna goriva, čije se sirovine uvoze, ali zbog globalnih geopolitičkih promjena nitko ne može jamčiti da će uvijek biti dostupne, dok su sunce i vjetar Hrvatskoj na raspolaganju svaki dan i zauvijek.

Svjedočimo tome da, dok su ministri iz redova HDZ-a podržavali razvoj domaće proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, partneri iz DP-a zagovaraju uvoz struje i sirovina. Takav pristup dugoročno Hrvatsku izlaže još većoj ovisnosti o nestabilnim globalnim tržištima. Gdje je tu energetski patriotizam ako se odričemo vlastitog sunca i vjetra u korist skupog i nesigurnog uvoza?

Iz OIEH-a također otkrivaju da je s Europskom komisijom već održan prvi sastanak. Na njemu se razgovaralo o pravnim mogućnostima rješavanja ovog problema na najvišoj razini, jer je ovakvim pristupom Hrvatska de facto diskriminirala projekte obnovljivih izvora energije u odnosu na druge tehnologije – naglašavaju iz udruženja.