Klimatske promjene i razorne vremenske pojave postale su naša svakodnevica. Nema sektora koji zbog njih nije ugrožen, no čini se kako je poljoprivreda među najteže pogođenima.
Olujni udari s kojima se hrvatska poljoprivreda suočava posljednjih tjedana uzrokovali su nemjerljivu štetu, prvenstveno na trajnim nasadima. Naleti vjetra i tuče uništavali su stabla i plodove stvarajući gubitke u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. U Europi su se kao inovativno i ekološki prihvatljivo rješenje ovog problema nametnuli agrosolari. Mogućnost njihovog postavljanja odnedavno je regulirana i u Hrvatskoj.
Agrosolari omogućuju inovativni pristup proizvodnji hrane i čiste energije na istom mjestu, uz strateški postavljene solarne panele na poljoprivrednom tlu, povrh poljoprivrednih nasada. Istovremenom proizvodnjom hrane i energije iz obnovljivih izvora ostvaruje se dvonamjensko korištenje zemljišta što, u smislu učinkovitosti i multifunkcionalnosti, nadmašuje tradicionalne metode proizvodnje.
No važnost agrosolara se ne očituje samo u dvostrukoj proizvodnji, njihov je doprinos mnogo širi.
Agrosolari postavljaju nove standarde u poljoprivredi u pogledu povećanja otpornosti na klimatske promjene. Štoviše, njihova ključna uloga leži u zaštiti poljoprivrednih nasada od nepovoljnih vremenskih uvjeta poput intenzivnog sunčevog zračenja, jakih vjetrova, obilnih kiša i tuče.
Agrosolarni sustavi tako djeluju kao agrotehnička mjera i pružaju fizičku zaštitu poljoprivrednih nasada. Prepoznavanje agrosolara kao snažnog alata u borbi protiv klimatskih promjena, ali i kao ključnog elementa zaštite poljoprivredne proizvodnje, moglo bi dovesti do revolucionarnih promjena u načinu na koji gledamo na poljoprivredu.
S obzirom na aktualna klimatska zbivanja u kontinentalnoj Hrvatskoj donosimo pregled mogućnosti zaštite od tih uvjeta kroz agrosunčane elektrane.
Agrosolari kao zaštita od jakih vjetrova
S klimatskim promjenama, bilježimo povećanje učestalosti i intenziteta oluja i jakih vjetrova. Oni mogu biti razorni za trajne nasade, uzrokujući ozbiljnu štetu pa čak i njihov potpuni gubitak. Međutim, robusne strukture solarnih panela koji se koriste u agrosolarnim sustavima mogu biti izvrsna zaštita poljoprivrednog nasada.
Solarni paneli najčešće su testirani na oko 2400 Pa sile, odnosno na brzinu vjetra od oko 225 km/h. Ove strukture, kada su postavljene na određenim visinama iznad tla, djeluju kao snažna barijera protiv jakog vjetra. Smanjenjem brzine vjetra u razini nasada sprečavaju se oštećenja i uništavanje biljaka, čineći ih otpornijima na jake oluje i vjetrove.
Agrosolarna zaštita od obilnih padalina i tuče
U regijama s prekomjernom količinom oborina, agrosolari pružaju značajnu prednost. Intenzivni i oblini pljuskovi u kratkom vremenskom razdoblju uzrokuju eroziju tla te bolesti korijena biljke što rezultira uništenjem usjeva ili trajnim gubitkom proizvodnosti poljoprivrednog zemljišta. Agrosolarni sustavi, međutim, mogu pomoći u reguliranju količine padaline koja dospijeva izravno na tlo. Na taj način pomažu u održavanju cjelovitosti tla i sprječavaju nakupljanje vode. Također, agrosolari doprinose i smanjenju utjecaja na klimatske promjene. Naime degradacija tla dovodi do smanjenja organske tvari u njemu što izravno utječe na smanjenje kapaciteta tla za pohranu ugljika.
Štoviše, sustav se može dizajnirati tako da usmjerava ili akumulira višak kišnice, čime se osigurava da se voda, dragocjeni resurs, ne rasipa, već optimalno koristi u sušnim razdobljima. Ova značajka također predstavlja priliku za razvoj pametnih rješenja za navodnjavanje, dodatno povećavajući otpornost poljoprivredne proizvodnje.
Tuče su još jedna prijetnja koja može izazvati potpunu katastrofu i gubitak poljoprivredne proizvodnje, izravno utječući na opstanak poljoprivrednika. U obrani protiv tuče također se kao zaštita mogu koristiti agrosolari. Ove strukture mogu poslužiti kao štit, preuzimajući najveću silu udara. Štoviše, proizvođači solarnih panela vode računa o ovom problemu neovisno o poljoprivredi te testiraju i certificiraju svoje panele na oštećenja od tuče.
Francusko istraživanje vremenskih nepogoda u nasadima s agrosunčanim elektranama
Francuska tvrtka Sun’Agri kombinirala je svoje dinamičke agrosolarne sustave s mrežom senzora za prikupljanje meteoroloških i agroklimatskih podataka uz pomoć sustava umjetne inteligencije. U suradnji s SEFRA-om, eksperimentalnim voćnjakom u francuskoj regiji Auvergne-Rhône-Alpes, započeli su s istraživanjima ove tehnologije. Cilj istraživanja bio je zaštititi usjeve od ekstremnih vremenskih neprilika, optimizirati proizvodnju i postaviti čvrste tehno-ekonomske reference u području voćarske proizvodnje. SEFRA je preuzela ključni zadatak praćenja agronomskih rezultata u pogledu kvalitete i količine prinosa, rasta stabala, razvoja bolesti i potrošnje resursa. Početni rezultati bili su vrlo obećavajući te su pokazali kako su agrosolarne strukture značajno ublažile štetu od mraza na breskvama. Zabilježeno je samo 9% gubitka cvjetova ispod agrosolara, u usporedbi s nevjerojatnih 35% u kontrolnom, nezaštićenom području.
Još se obrađuju podaci koji mogu pokazati koliku zaštitu od oluja i tuče agrosolari pružaju biljkama u ovom voćnjaku. No dok se suočavamo s prijetnjama klimatskih promjena i nesigurnšću proizvodnje hrane, agrosolari diljem Europe pružaju nadu za otporniju poljoprivredu. Zaštitom od ekstremnih vremenskih uvjeta i pametnim upravljanjem resursima, agrosolari postavljaju temelje za održiviju, stabilniju i sigurniju budućnost poljoprivrede.
Više o ovoj temi moći ćete pročitati u Studiji o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj koju će OIEH predstaviti 6. rujna 2023.
