Od energetskih izazova do novih prilika

Sandi Kavalič, član Uprave GEN-I-ja i direktor GEN-I-ja Hrvatska, istaknuo je da je cilj događanja razmjena ideja, sagledavanje izazova i prepoznavanje prilika koje iz njih proizlaze. Kao primjere izazova naveo je krize povezane s ratom u Ukrajini i napetostima oko Hormuškog tjesnaca, koje su pokazale ovisnost energetskih tržišta i rizike povezane s cijenama energenata.

Istodobno, razvoj mogućnosti domaće proizvodnje i pohrane energije otvara nove prilike. Kavalič je istaknuo i iskustvo GEN-I-ja kao resurs koji može pridonijeti razvoju hrvatskog tržišta, uz poruku da Hrvatska može učiti iz iskustava drugih zemalja i zajednički raditi na boljoj energetskoj budućnosti.

Domaći izvori energije kao temelj energetske sigurnosti

U svojem izlaganju „Energetska tranzicija bez zadrške – razvoj tržišta obnovljivih izvora, investicijske prilike i vizija budućnosti” Maja Pokrovac predstavila je stanje hrvatskog elektroenergetskog sustava, aktualne trendove i mogućnosti daljnjeg razvoja obnovljivih izvora.

U prvih šest mjeseci 2026. obnovljivi izvori pokrili su 58 % ukupne potrošnje električne energije. Tijekom istog razdoblja instalirano je dodatnih 236 MW sunčanih elektrana, čime je njihov ukupni instalirani kapacitet premašio 1.500 MW.

Podaci o proizvodnji tijekom ljeta pokazuju i kako klimatski uvjeti utječu na elektroenergetsku bilancu. Zbog dugotrajnih suša dotoci vode u hidroelektrane pali su na 43 % uobičajenih vrijednosti, dok su sunčane elektrane proizvele 53 % više električne energije nego prethodnog ljeta. U kolovozu 2026. su ostvarile rekordnu mjesečnu proizvodnju od 220 GWh.

Maja je naglasila potrebu za ubrzanjem razvoja domaćih izvora energije kako bi uhvatili korak s ostalim europskim zemljama. Razvoj obnovljivih izvora nije samo pitanje proizvodnih kapaciteta, nego i prilika za smanjenje uvozne ovisnosti, privlačenje investicija i jačanje konkurentnosti gospodarstva, istaknula je.

Baterijski spremnici u fokusu

Jedna od tema konferencije bila je sve važnija uloga baterijskih spremnika u elektroenergetskom sustavu. Grgur Čepo, voditelj ključnih kupaca u GEN-I-ju Hrvatska, govorio je o njihovoj ulozi u stabilizaciji opskrbe, osobito u kontekstu zagušenja mreže u priobalju, te o važnosti upravljanja pohranjenom energijom.

Čepo je istaknuo da baterijski sustavi otvaraju različite mogućnosti ulaganja, od vlastitih investicija poduzeća do modela u kojima sudjeluju u partnerstvu s energetskom tvrtkom. Govorio je i o mogućnostima povezivanja baterija s proizvodnjom električne energije na lokaciji potrošnje, uključujući on-site PPA modele. Također je iznio i procjene o mogućem povratu ulaganja u baterijske sustave u razdoblju od nekoliko godina, naglašavajući pritom važnost upravljanja sustavima i odabira odgovarajućeg investicijskog modela.

OIEH se ovom temom bavi i kroz stručne analize. U suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Energetskim institutom Hrvoje Požar, uz potporu EBRD-a, izradio je prvu nacionalnu studiju o optimalnim lokacijama i snagama baterijskih spremnika. U scenariju realizacije svih projekata obnovljivih izvora s energetskim odobrenjem studija je identificirala optimalnu potrebu za 1.620 MW baterijskih spremnika na 17 lokacija, pri čemu je 75 % potrebne snage na području prijenosne mreže Split.

Nove investicijske mogućnosti od poljoprivrede do Jadrana

U izlaganju je direktorica OIEH-a predstavila i druge mogućnosti razvoja obnovljivih izvora u Hrvatskoj, uključujući agrosolarne i akvasolarne projekte, biometan te pučinske vjetroelektrane i plutajuće sunčane elektrane.

Prema studiji OIEH-a, Hrvatska bi na samo 5 % poljoprivrednog zemljišta mogla instalirati do 4,7 GW agrosunčanih elektrana. Primjena plutajućih sunčanih elektrana u postojećoj slatkovodnoj akvakulturi mogla bi omogućiti godišnju proizvodnju više od 16.000 tona ribe.

Značajan potencijal postoji i na moru. Studija koju je OIEH izradio u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, OIKON-om i Pokretom otoka, uz potporu EBRD-a, identificirala je više od 29.000 četvornih kilometara potencijalno pogodnih za razvoj pučinskih vjetroelektrana i plutajućih sunčanih elektrana.

Ove mogućnosti povezuju razvoj energetike s drugim gospodarskim djelatnostima te otvaraju prostor za nove investicije i primjenu domaćeg znanja i kapaciteta.

Cijene energenata i povezanost tržišta

Jaka Sečen, voditelj Market and Portfolio Intelligence u GEN-I Grupi, govorio je o povezanosti cijena plina i električne energije. Kao ilustraciju tržišnih kretanja naveo je da rast cijene plina za jedan euro može značiti rast cijene električne energije za dva eura. Njegova poruka dodatno je otvorila pitanje utjecaja cijena energenata na tržište električne energije i važnosti razumijevanja tih povezanosti pri planiranju opskrbe i ulaganja.

Stručna suradnja za razvoj hrvatskog energetskog tržišta

OIEH-u je drago što s članom udruženja GEN-I sudjeluje u stručnoj i konstruktivnoj razmjeni znanja i ideja o razvoju energetskog tržišta. Konferencija u Opatiji bila je prilika za predstavljanje različitih perspektiva – od potencijala domaćih obnovljivih izvora do uloge baterijskih spremnika i novih investicijskih modela.

OIEH kroz suradnju s gospodarstvom, znanstvenom zajednicom i institucijama nastavlja raditi na stručnim analizama i prijedlozima koji pridonose razvoju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Cilj je prepoznati mogućnosti, uklanjati prepreke i stvarati uvjete u kojima se domaći energetski potencijal može pretvoriti u konkretne projekte.