Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) redovito prate kretanja u hrvatskom elektroenergetskom sustavu te objavljuju preglede potrošnje, proizvodnje i razmjene električne energije. Cilj ovih izvješća je pružiti stručnu, ali široj javnosti razumljivu sliku stanja i trendova u energetskom sektoru.

Preliminarno elektroenergetsko izvješće za ljeto 2026. obuhvaća razdoblje od lipnja do rujna te donosi pregled utjecaja toplinskih valova i suše na potrošnju i proizvodnju električne energije, uvoznu ovisnost Hrvatske i kretanje cijena na tržištu električne energije.

Elektroenergetski pregled izrađen je u suradnji s Dalmatinskom energetskom agencijom (DEA).

Ljeto 2026. obilježili su dugi toplinski valovi, snažan rast potrošnje električne energije i rekordno niski dotoci vode u hidroelektrane. Zbog toga je Hrvatska od lipnja do rujna više od četvrtine potrebne električne energije morala osigurati uvozom.

Potrošnja električne energije bila je 6,44 % veća nego prošlog ljeta. Najveći dio rasta posljedica je vrućina: temperature su bile u prosjeku 2,6 °C iznad višegodišnjeg prosjeka, a 45 dana proteklo je pod toplinskim valom.

Hidroelektrane su dobile tek 43 % uobičajene količine vode – najmanje dosad zabilježeno. Domaće elektrane proizvele su 8,44 % više nego prošlog ljeta, ali to nije bilo dovoljno: Hrvatska je neto uvezla 1.810 GWh, odnosno 26,30 % potrošnje, u vrijednosti od oko 249 milijuna eura.

Sunčane elektrane bile su jedini veliki izvor koji je tijekom vrućina proizvodio više nego inače. Proizvele su 43 % više nego prošlog ljeta, a u kolovozu rekordnih 220 GWh – najviše u jednom mjesecu dosad.

Potrošnja električne energije

Od lipnja do rujna 2026. ukupna potrošnja električne energije iznosila je 6.874 GWh, što je 416 GWh ili 6,44 % više nego prošlog ljeta. Tuzemna potrošnja, bez energije za crpljenje vode u reverzibilnim hidroelektranama i punjenje baterija, porasla je 5,07 %. Svedeno na prosječne temperature, rast iznosi 1,34 % – većina rasta posljedica je vrućina i hlađenja, a manji dio rasta gospodarstva i turizma.

Najviše je porasla potrošnja u kolovozu, za 269 GWh, s čak 21 danom toplinskog vala – bila je veća i od siječanjske, na vrhuncu grijanja. U lipnju su zabilježeni rekordi: 3.687 MW vršnog opterećenja i 70.348 MWh dnevne potrošnje. Najveća opterećenja sustava sve se češće javljaju ljeti oko podneva, a ne zimi.

Ljeto je postalo vrhunac potrošnje

U usporedbi s ljetom 2016. tuzemna potrošnja od lipnja do rujna porasla je za oko 0,9 TWh, odnosno oko 16 %, a u kolovozu za više od četvrtine. Prije deset godina u kolovozu se trošilo osjetno manje električne energije nego u siječnju, a danas se troši više – ljeto je postalo razdoblje najveće potrošnje u godini.

Proizvodnja i raspoloživa energija

Elektrane u Hrvatskoj proizvele su od lipnja do rujna 4.099 GWh, što je 8,44 % više nego prošlog ljeta. Uz 972 GWh iz Nuklearne elektrane Krško (50 % hrvatskog udjela), za pokrivanje potrošnje trebalo je neto uvesti još 1.810 GWh.

Hidroelektrane su proizvele 1.014 GWh (−13,8 %), većim dijelom trošenjem vode iz akumulacija jer su dotoci bili najslabiji dosad zabilježeni. Sunčane elektrane proizvele su 810 GWh (+43 %) i pokrile 11,78 % potrošnje – više od vjetroelektrana i više od ukupne energije koju su hidroelektranama donijeli dotoci vode. Vjetroelektrane su zbog čestih razdoblja bez vjetra tijekom toplinskih valova proizvele 760 GWh (−7 %), a termoelektrane na fosilna goriva, uglavnom plinske, 1.073 GWh (+17 %).

Obnovljivi izvori ukupno su pokrili 41,72 % ljetne potrošnje: hidroelektrane 14,75 %, a sunčane elektrane, vjetroelektrane i elektrane na biomasu i bioplin zajedno 26,97 %.

Više od četvrtine potrošnje pokriveno neto uvozom 

Neto uvoz od 1.810 GWh pokrio je 26,30 % ljetne potrošnje, a tržišna vrijednost uvezene električne energije iznosila je oko 249 milijuna eura. Da je ta energija proizvedena u novim domaćim sunčanim elektranama i vjetroelektranama, uz trošak proizvodnje od oko 50 do 90 €/MWh, stajala bi 91 do 163 milijuna eura – do 158 milijuna eura manje. Vjetroelektrane proizvode i noću, pa bi zajedno sa sunčanim elektranama i spremnicima mogle zamijeniti uvoz u svim dijelovima dana.

Sunčane elektrane

Na dan 1. rujna 2026. u Hrvatskoj je bilo instalirano 1.578 MW sunčanih elektrana, od čega 1.366 MW na distribucijskoj i 212 MW na prijenosnoj mreži. U godinu dana izgrađeno je 388 MW novih sunčanih elektrana.

Sunčane elektrane najviše proizvode sredinom dana, upravo kada je potrošnja za hlađenje najveća, pa su tijekom dana ublažile rast cijena. No nakon zalaska sunca cijene su naglo rasle jer sustavu nedostaje fleksibilnosti – prije svega baterijskih spremnika. U pogonu je tek jedno baterijsko postrojenje u probnom radu priključne snage 60 MW, a potrebe se procjenjuju na oko 750 MW.

Cijene električne energije na hrvatskom tržištu CROPEX

Prosječna cijena električne energije na CROPEX-u od lipnja do rujna iznosila je 139,80 €/MWh, što je 53,9 % više nego prošlog ljeta. Cijene su rasle iz mjeseca u mjesec, sa 115,89 €/MWh u lipnju na 172,80 €/MWh u rujnu, ponajprije zbog rasta cijena plina povezanog s ratom na Bliskom istoku. Najviša cijena, 638,35 €/MWh, zabilježena je 14. rujna u večernjim satima.

Zaključak

Ljeto 2026. potvrdilo je trendove iz prvog polugodišta: potrošnja raste, najveća opterećenja sele se iz zime u ljeto, a u sušnim razdobljima Hrvatska ostaje ovisna o uvozu skupe električne energije.

Sunčane elektrane pokazale su se kao najpouzdaniji domaći izvor tijekom toplinskih valova. Za smanjenje uvozne ovisnosti potrebno je ubrzati izgradnju sunčanih elektrana, ponovno pokrenuti ulaganja u vjetroelektrane te istodobno razvijati baterijske spremnike i druge izvore fleksibilnosti.

Napomena: Izvješće je preliminarno. Potrošnja te proizvodnja sunčanih elektrana i vjetroelektrana za lipanj – kolovoz podaci su DZS-a, a ostali podaci HOPS-a/ENTSO-E. Konačni podaci bit će objavljeni u elektroenergetskom izvješću za treći kvartal 2026.