Novi rad u znanstvenom časopisu Sustainability predstavlja inovativan koncept za dekarbonizaciju industrije i luka

U znanstvenom časopisu Sustainability objavljen je rad “Green Industrial Zones and Ports: A 100% Renewable Energy Transition Model”, koji predstavlja novi model za dekarbonizaciju energetski intenzivne industrije kroz integraciju obnovljivih izvora energije, energetskih zajednica i naprednih tržišnih mehanizama.

Autori rada su dipl. ing. Mario Mihetec, mag. ing. Goran Stunjek i dr. sc. Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, mr.sc. Maja Pokrovac iz Obnovljivih izvora energije Hrvatske te dipl. ing. Zvonimir Šoša s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku.

Energetske industrijske zone kao pokretač zelene tranzicije

Središnji koncept rada su Energetske industrijske zone (EIZ), područja u kojima se električna i toplinska energija proizvode iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije te se primarno koriste unutar same zone. Viškovi energije mogu se razmjenjivati s lokalnom zajednicom, čime se povećava fleksibilnost sustava i učinkovitost korištenja energije.

Autori pokazuju da povezivanje energetskih industrijskih zona s konceptom energetskih zajednica i peer-to-peer (P2P) trgovanjem energijom omogućuje stvaranje lokalnih energetskih sustava temeljenih na obnovljivim izvorima energije, uz značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova i troškova poslovanja.

Studija slučaja iz Hrvatske

Predloženi model testiran je na industrijskoj zoni Bravar-Jasenice u Hrvatskoj. Tehno-ekonomska analiza provedena je na temelju stvarnih podataka o godišnjoj potrošnji električne i toplinske energije poduzeća koja posluju u industrijskoj zoni za razdoblje od 2020. do 2022. godine.

Na temelju tih podataka modeliran je integrirani energetski sustav koji uključuje:

• sunčanu elektranu snage 12 MW,
• vjetroelektranu snage 10 MW,
• kogeneracijsko postrojenje snage 9,3 MW,
• koncept energetske zajednice s P2P razmjenom električne energije između poduzeća.

Rezultati pokazuju da se integracijom OIE u zoni može ostvariti:

• 80–90 % energetske samodostatnosti,
• oko 15 % niže troškove električne energije za poduzeća,
• smanjenje emisija za približno 20.000 tona CO₂ godišnje.

Potencijal za industrijsku simbiozu

Osim proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, rad ističe mogućnosti razvoja industrijske simbioze kroz proizvodnju zelenog vodika, integraciju podatkovnih centara i iskorištavanje otpadne topline. Takav pristup omogućuje učinkovitije korištenje energije i resursa, povećava konkurentnost industrije te doprinosi jačanju energetske sigurnosti i održivom razvoju industrijskih zona i luka.

Doprinos europskoj zelenoj tranziciji

Autori zaključuju da integracija energetskih industrijskih zona, energetskih zajednica i P2P trgovanja energijom predstavlja održiv model za povećanje konkurentnosti industrije, jačanje energetske sigurnosti i ubrzanje provedbe ciljeva europske zelene tranzicije. Koncept energetskih industrijskih zona može poslužiti kao primjer za razvoj održivih industrijskih područja i luka u Hrvatskoj i drugim europskim državama.

2025. godine rezultati rada predstavljeni su na konferenciji SDEWES, održanoj po prvi puta u Africi, u Maroku.

Pročitajte cijeli znanstveni članak OVDJE.