Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) redovito prate kretanja u hrvatskom elektroenergetskom sustavu te objavljuju preglede potrošnje, proizvodnje i razmjene električne energije. Cilj ovih izvješća je pružiti stručnu, ali široj javnosti razumljivu sliku stanja i trendova u energetskom sektoru.

Radi lakšeg praćenja trendova u potrošnji, proizvodnji i razmjeni električne energije, u ovom izvješću uspoređujemo ostvarenje elektroenergetske bilance za prvi kvartal 2026. godine s istim razdobljem prethodne godine. Ovakva usporedba omogućuje bolji uvid u promjene u strukturi izvora energije te utjecaj vremenskih, tržišnih i tehničkih čimbenika na elektroenergetski sustav Hrvatske. U izvješću su prikazane promjene u potrošnji električne energije, proizvodnji po pojedinim tehnologijama te strukturi raspoložive energije.

Prvi kvartal 2026. godine obilježili su rast potrošnje električne energije, iznadprosječno povoljni hidrološki uvjeti i privremeni povratak Hrvatske u poziciju neto izvoznika električne energije.

Ukupna potrošnja električne energije porasla je za 1,98 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je normalizirana potrošnja, koja isključuje utjecaj toplije zime, porasla za 4,39 %, što upućuje na nastavak gospodarske aktivnosti i rast potražnje za električnom energijom.

Obnovljivi izvori energije osigurali su 62,2 % ukupno raspoložive električne energije u Hrvatskoj. Proizvodnja hidroelektrana porasla je za 22,3 % zahvaljujući iznadprosječno dobroj hidrologiji, dok su sunčane elektrane nastavile snažan rast proizvodnje od 50,7 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno je proizvodnja vjetroelektrana pala za 12,8 % zbog slabije vjetrovitosti, što je rezultiralo blagim padom ukupne proizvodnje ostalih obnovljivih izvora energije od 4 %.

Iako je Hrvatska tijekom prvog kvartala ponovno postala neto izvoznik električne energije, već je u ožujku zabilježen povratak neto uvozu, a isti trend nastavljen je i tijekom travnja i svibnja. Rezultati potvrđuju važnu ulogu obnovljivih izvora energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu, ali i potrebu za daljnjim razvojem novih proizvodnih kapaciteta te sustava za pohranu energije kako bi se povećala energetska neovisnost i otpornost sustava.

Potrošnja električne energije

Ukupna potrošnja električne energije u prvom kvartalu 2026. iznosila je 5.096 GWh, što je za 99 GWh ili 1,98 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Tuzemna potrošnja električne energije iznosila je 5.044 GWh te je porasla za 124 GWh, odnosno 2,52 %. Potrošnja električne energije reverzibilnih elektrana i crpki iznosila je 51 GWh, što je 26 GWh manje nego godinu ranije, dok je za punjenje baterijskih spremnika utrošeno 1 GWh električne energije.

Kako bi se uklonio utjecaj vremenskih prilika, potrošnja se promatra i kroz pokazatelj normalizirane potrošnje, odnosno potrošnje svedene na prosječnu temperaturu zraka. Tako promatrana tuzemna potrošnja u prvom kvartalu 2026. iznosila je 5.182 GWh, što je za 218 GWh ili 4,39 % više nego u istom razdoblju prošle godine.

Drugim riječima, stvarni rast potrošnje bio je veći od službeno zabilježenog rasta od 1,98 %, ali ga je djelomično prikrila toplija zima. Zbog temperatura viših od prosjeka potrošnja električne energije za grijanje bila je manja za 138 GWh, što je smanjilo ukupnu potrošnju u promatranom razdoblju.

Proizvodnja i raspoloživa energija

Ukupna raspoloživa električna energija u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 5.227 GWh, što je za 230 GWh ili 4,0 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Raspoloživa energija obuhvaća proizvodnju svih elektrana u Hrvatskoj, isporuku električne energije iz Nuklearne elektrane Krško (50 % hrvatskog udjela) te energiju isporučenu iz baterijskih spremnika.

Ukupna raspoloživa energija bila je dovoljna za podmirenje domaće potrošnje od 5.096 GWh, dok je višak od 131 GWh izvezen na strana tržišta. To znači da je 97,5 % raspoložive energije iskorišteno za podmirenje potreba hrvatskog elektroenergetskog sustava, dok je 2,5 % izvezeno.

Struktura proizvodnje i raspoložive energije u prvom kvartalu 2026. godine

U strukturi raspoložive energije tijekom prvog kvartala 2026. godine dominantnu ulogu ponovno su imale hidroelektrane. One su proizvele 2.038 GWh električne energije, što je 372 GWh ili 22,3 % više nego u istom razdoblju prošle godine. U ukupno raspoloživoj energiji njihov je udio iznosio 39 %, čime su zadržale poziciju najvažnijeg pojedinačnog izvora električne energije u Hrvatskoj.

Rast proizvodnje hidroelektrana rezultat je iznadprosječno dobre hidrologije. Količina vode raspoloživa za proizvodnju električne energije bila je 11,5 % veća od višegodišnjeg prosjeka, zbog čega je prvi kvartal 2026. obilježila natprosječno povoljna hidrologija. Takvi rezultati svrstavaju prvi kvartal 2026. među hidrološki natprosječna, odnosno vlažna razdoblja.

Na drugom mjestu energetskog miksa nalaze se ostali obnovljivi izvori energije (vjetroelektrane, sunčane elektrane te elektrane na biomasu i bioplin), koji su u prvom kvartalu 2026. proizveli 1.213 GWh električne energije. To je 50 GWh ili 4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine. Iako su sunčane elektrane nastavile snažan rast proizvodnje, on nije bio dovoljan da nadoknadi pad proizvodnje vjetroelektrana uzrokovan slabijom vjetrovitošću. U ukupno raspoloživoj energiji njihov je udio iznosio 23,3 %.

Unatoč blagom padu proizvodnje, ostali obnovljivi izvori proizveli su 33 GWh više električne energije od termoelektrana na fosilna goriva te čak 455 GWh više od isporuke električne energije iz Nuklearne elektrane Krško (50 % hrvatskog udjela).

Promatraju li se zajedno hidroelektrane i ostali obnovljivi izvori energije, obnovljivi izvori su u prvom kvartalu 2026. godine osigurali 62,2 % ukupno raspoložive energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.

Treće mjesto u energetskom miksu zauzele su termoelektrane na fosilna goriva s proizvodnjom od 1.180 GWh, što je 250 GWh ili 26,9 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Njihov udio u ukupno raspoloživoj energiji iznosio je 22,6 %.

Četvrto mjesto zauzima Nuklearna elektrana Krško (50 % hrvatskog udjela), koja je u prvom kvartalu 2026. godine isporučila 758 GWh električne energije, jednako kao i u istom razdoblju prošle godine. U ukupno raspoloživoj energiji njezin je udio iznosio 14,5 %.

Iz crpljene vode reverzibilnih hidroelektrana u prvom kvartalu 2026. godine proizvedeno je 37 GWh električne energije, što je 19 GWh manje nego u istom razdoblju prošle godine. Smanjena proizvodnja povezana je s velikim dotocima vode koji su tijekom promatranog razdoblja utjecali na rad reverzibilnih hidroelektrana i ograničili potrebu za crpnim pogonom. U ukupno raspoloživoj energiji njihov je udio iznosio 0,7 %.

Prvi kvartal 2026. obilježilo je i uključivanje baterijskih spremnika energije u elektroenergetski sustav. Baterijski spremnici su tijekom promatranog razdoblja iz mreže preuzeli 1.430 MWh električne energije za punjenje, a u mrežu vratili 858 MWh električne energije, što je evidentirano kao 1 GWh isporučene energije.

Proizvodnja ostalih obnovljivih izvora prema tehnologijama

Vjetroelektrane su u prvom kvartalu 2026. godine proizvele 771 GWh električne energije, što je 113 GWh odnosno 12,8 % manje nego u istom razdoblju prošle godine. Pad proizvodnje posljedica je slabije vjetrovitosti tijekom promatranog razdoblja. Udio vjetroelektrana u ukupno raspoloživoj energiji smanjen je s 17,7 % u prvom kvartalu 2025. na 14,8 % u prvom kvartalu 2026. godine.

Sunčane elektrane nastavile su snažan rast proizvodnje te su u prvom kvartalu 2026. proizvele 214 GWh električne energije, što je 72 GWh ili 50,7 % više nego godinu ranije. Rast proizvodnje rezultat je kontinuiranog priključenja novih kapaciteta. U razdoblju od 1. ožujka 2025. do 1. ožujka 2026. godine u pogon je pušteno 456 MW novih sunčanih elektrana, odnosno prosječno 38 MW mjesečno. U ukupno raspoloživoj energiji njihov je udio porastao s 2,8 % na 4,1 %.

Elektrane na biomasu i bioplin proizvele su 228 GWh električne energije, što je 9 GWh ili 3,8 % manje nego u prvom kvartalu prošle godine. U ukupno raspoloživoj energiji sudjelovale su s 4,4 %, u odnosu na 4,7 % godinu ranije.

Geotermalna elektrana nije bila u pogonu ni u prvom kvartalu 2026. ni u istom razdoblju prethodne godine.

Zaključak

Prvi kvartal 2026. još je jednom pokazao da sama povoljna hidrologija nije dovoljna za dugoročnu energetsku samodostatnost Hrvatske. Iako su iznadprosječni dotoci vode omogućili rast proizvodnje hidroelektrana od 22,3 % i privremeni povratak Hrvatske u poziciju neto izvoznika električne energije, već je u ožujku ponovno zabilježen neto uvoz, a isti trend nastavljen je i tijekom travnja i svibnja.

Obilni dotoci vode tijekom veljače dodatno su naglasili potrebu za većom fleksibilnošću elektroenergetskog sustava. Dio potrebnog balansiranja osiguravan je povećanim angažmanom termoelektrana te prekograničnom razmjenom električne energije. Hrvatska pritom još uvijek raspolaže značajnim neiskorištenim potencijalom za razvoj novih kapaciteta obnovljivih izvora energije i sustava za pohranu energije, koji će biti ključni za jačanje energetske neovisnosti i dugoročnu stabilnost elektroenergetskog sustava.

Za stabilniji i otporniji elektroenergetski sustav potrebno je nastaviti razvoj novih kapaciteta obnovljivih izvora energije uz istodobna ulaganja u sustave za pohranu energije. Baterijski spremnici omogućit će bolje iskorištavanje viškova proizvodnje iz obnovljivih izvora, smanjiti potrebu za angažmanom fosilnih elektrana i uvozom električne energije te povećati energetsku neovisnost Hrvatske. Važnost razvoja sustava za pohranu energije potvrđena je i prvom nacionalnom studijom o baterijskim sustavima koju su za OIEH izradili Energetski institut Hrvoje Požar i Fakultet elektrotehnike i računarstva uz podršku EBRD-a. Rezultate studije možete pronaći OVDJE.

OIEH će nastaviti aktivno promicati razvoj obnovljivih izvora energije kroz stručne analize, projekte i konferencije. Poseban naglasak bit će stavljen na projekt „Renewables for All“, koji se provodi u okviru programa EUKI, a usmjeren je na razvoj ugovora o kupnji električne energije (PPA), energetskih zajednica i aktivnog sudjelovanja građana i lokalnih zajednica u energetskoj tranziciji.

O navedenim temama raspravljat će se i na događanjima OIEH-a tijekom 2027. godine, uključujući konferencije Solar Flex Croatia i Dani OIE, koje će ponovno okupiti predstavnike energetskog sektora, industrije, donositelje odluka i stručnu javnost.

Elektroenergetski pregled za prvi kvartal 2026. godine izrađen je u suradnji s Dalmatinskom energetskom agencijom (DEA).