Na drugom danu Dana OIE 2026, u organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), fokus rasprava bio je na razvoju elektroenergetske mreže, fleksibilnim ugovorima za priključenje obnovljivih izvora energije, rastu podatkovnih centara, ulozi baterijskih sustava te povezivanju energetike s turizmom i poljoprivredom.

U intervjuu, Ivica Rovis, glavni savjetnik ministra u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, istaknuo je kako Hrvatska prolazi kroz razdoblje najvećih ulaganja u prometnu i energetsku infrastrukturu dosad.

– Nema razvoja energetike bez razvoja prometnog sustava – istaknuo je Rovis te izdvojio ključne projekte Ministarstva poput ulaganja u Luku Rijeka, razvoja nizinske pruge i povezivanja prema LNG terminalu na Krku.

Bio je to uvod u panel „Energija kao nova valuta turizma“, posvećen ulozi energetske infrastrukture i obnovljivih izvora energije u razvoju turizma i prometa.

Flavio Gregorović, direktor Tehničkog sektora u Valamar Rivieri, istaknuo je kako održivost postaje sve važniji faktor pri odabiru turističkog smještaja. Na pitanje je li točno da 40% turista preferira objekte koji koriste obnovljive izvore energije, odgovorio je jednostavno.

– To turisti traže i valoriziraju, dodajući kako se kompanija već godinama strateški usmjerava prema dekarbonizaciji i korištenju OIE.

Na promjene u nautičkom turizmu osvrnuo se dr. sc. Ivan Herak, član Uprave ACI, koji upravlja s 22 marine na najatraktivnijim dijelovima Jadrana. Podsjetio je da je 2023. donesena Strategija razvoja ACI-ja u kojoj je zelena tranzicija definirana kao prioritet.

Ante Mandić, predsjednik Uprave Petrola Hrvatska, istaknuo je da će fosilna goriva još dugo ostati važan dio energetskog sustava, ali i ključan izvor financiranja tranzicije prema zelenoj energiji. Danas kompanija ima dvije vjetroelektrane i tri solarna polja, a u pripremi je i vjetroelektrana Dazlina. Ukupno je riječ o oko 100 MW instalirane snage, a do 2030. planirano je ulaganje od 750 milijuna eura, od čega bi 40% trebalo biti usmjereno u projekte obnovljivih izvora energije.

O izazovima elektrifikacije pomorskog prometa govorio je Marko Novaselić, član Uprave Jadrolinije. Istaknuo je da su elektrifikacija brodova i razvoj lučke infrastrukture među ključnim prioritetima kompanije. Podsjetio je da je proveden natječaj za izgradnju putničko-teretnog broda Dubrovnik-Elafiti koji će biti pripremljen za potpuno baterijski pogon.

Ivan Šimić, tehnički direktor EnergoVizije, govorio je o regulatornim i financijskim izazovima razvoja projekata obnovljivih izvora energije. Osvrnuo se na odluku Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) o priključenju na mrežu, ocijenivši je “nužnim, ali ne i dovoljnim uvjetom” za rješavanje problema u sektoru proizvodnje energije iz OIE. Posebno je upozorio na neizvjesnost oko mogućnosti isporuke energije u mrežu.

Slijedio je intervju sa Simoneom Dell’Attijem, glavnim savjetnikom za ulaganja, razvoj i projektno financiranje u Europskoj investicijskoj banci. Prema njegovim riječima, cilj financijskih institucija i tržišta sve je više osigurati da novi projekti uključuju baterijske sustave i mogućnosti fleksibilnosti mreže. Pritom je naglasio da Europska investicijska banka ne financira samostalne baterijske sustave, već projekte u kojima su baterije povezane s konkretnim proizvodnim postrojenjima.

Velik interes izazvao je panel „Fleksibilni ugovori za razvoj OIE projekata“, na kojem su sudionici raspravljali o ograničenjima elektroenergetske mreže i novim modelima priključenja projekata obnovljivih izvora energije. Glavna tema panela bilo je pitanje kako omogućiti priključenje velikog broja OIE projekata u situaciji kada mreža više nema dovoljno kapaciteta za klasičan model priključenja. Upravo zato fleksibilni ugovori nameću se kao moguće rješenje, no investitori i banke upozorili su da je ključno jasno definirati kada i koliko operator mreže može ograničavati isporuku energije jer upravo o toj predvidivosti ovisi isplativost i financiranje projekata.

Mladen Čavić, načelnik Sektora za obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i nove tehnologije u Ministarstvu gospodarstva rekao je da se godinama čekalo idealno rješenje za razvoj mreže, zbog čega su nastala višegodišnja kašnjenja u priključivanju na istu.

– Danas ne možemo više napraviti desetogodišnji plan jer se on promijeni u tjedan dana – rekao je Čavić.

Gaia D’Alfonso iz SolarPower Europea naglasila je kako fleksibilni ugovori već postoje u brojnim europskim državama te da će baterijski sustavi imati ključnu ulogu u integraciji obnovljivih izvora energije. Marko Janković iz CWP-a upozorio je da fleksibilni ugovori nisu samo tehničko pitanje priključenja na mrežu, nego pitanje tržišnog modela električne energije i bankabilnosti projekata.

Igor Šumonja iz HOPS-a naglasio je kako Hrvatska trenutačno ima oko 4000 MW projekata koji čekaju priključenje, ali da se u praksi realizira tek manji dio prijavljenih projekata. Dodao je da je HOPS u posljednjih pet godina osigurao 330 milijuna eura iz NPOO-a za razvoj prijenosne mreže.

Veliku pozornost privukao je i panel „Tko će napajati digitalni svijet“, posvećen razvoju podatkovnih centara i naglom rastu potrošnje električne energije uzrokovane razvojem umjetne inteligencije. Upravo je tema podatkovnih centara i projekta Pantheon obilježila velik dio drugog dana konferencije, a sudionici su ga više puta isticali kao potencijalno najveći infrastrukturni i energetski projekt u Hrvatskoj.

Rasprave su pokazale kako razvoj velikih AI i data centar projekata danas izravno ovisi o dostupnosti energije i kapacitetima elektroenergetske mreže, zbog čega se pitanje razvoja mreže prvi put otvorilo kao pitanje ukupne gospodarske konkurentnosti države.

Ante Čikotić iz Inovaproa predstavio je projekt razvoja podatkovnog centra u Čaporicama, istaknuvši kako energija postaje ključ razvoja novih industrija.

– Kad je energija dostupna, svašta se može ostvariti. Ona povezuje sve – rekao je Čikotić.

Goran Đoreski iz Hrvatske udruge data centara upozorio je kako se razvoj podatkovnih centara u velikim europskim gradovima usporava zbog nedostatka mrežnih kapaciteta.

– Ni mi više ne gradimo u Dublinu – rekao je Đoreski, ističući kako dijelovi hrvatske mreže imaju značajan potencijal za razvoj digitalne infrastrukture.

Mario Gudelj, direktor energetskih projekata u Pantheonu, detaljnije je predstavio projekt podatkovnog centra koji se razvija u Hrvatskoj te istaknuo kako bi upravo Pantheon mogao postati pokretač razvoja domaće elektroenergetske mreže, novih proizvodnih kapaciteta i velikih investicija. Govoreći o projektu, Gudelj je naglasio kako se danas razvoj podatkovnih centara u svijetu svodi na dva najvažnija pitanja; postoji li dovoljno velika lokacija i može li se do nje dovesti dovoljna količina energije.

– Ključno pitanje je energija. Može li se dopremiti do točke gdje je data centar i otkuda ćete je dovesti – rekao je Gudelj. Istaknuo je kako Hrvatska po pitanju povezanosti elektroenergetskog sustava ima izuzetno dobru poziciju unutar Europe te da projekt Pantheon vidi kao priliku za ubrzani razvoj prijenosne mreže i realizaciju brojnih projekata obnovljivih izvora energije koji trenutačno čekaju priključenje.

Prema njegovim riječima, projekt bi za svoje potrebe trebao oko 2 GW kombiniranih kapaciteta vjetroelektrana i solarnih elektrana. Gudelj je ocijenio i da je Pantheon svojevrsni „stres test hrvatske administracije“, upozorivši kako bez snažnije podrške institucija i bržeg razvoja mreže neće biti moguće realizirati projekte takve veličine.

– Najskuplja mreža je ona koja nije izgrađena – poručio je Gudelj. Dodao je kako bi projekt mogao imati snažan učinak na razvoj lokalne zajednice, energetike i digitalne infrastrukture te Hrvatsku pozicionirati kao jednu od važnijih regionalnih lokacija za razvoj podatkovnih centara i umjetne inteligencije.

Na panelu „Sigurnost opskrbe hranom i energijom“ sudionici su raspravljali o povezivanju poljoprivrede, energetike i ruralnog razvoja. Viktor Horvatinović, direktor Pearl Infrastructurea, predstavio je projekte povezivanja obnovljivih izvora energije i poljoprivredne proizvodnje kroz korištenje toplinske energije iz biomase. Kao primjer izdvojio je grijanje plastenika i „podzemno grijanje šparoga“, istaknuvši kako takvi sustavi omogućuju stabilniju i prirodniju proizvodnju hrane.

Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva najavila je da bi Hrvatska mogla mijenjati zakonodavni okvir za agrosolare kako bi se omogućio razvoj takvih projekata na poljoprivrednim površinama, pod uvjetom da se zadrži poljoprivredna proizvodnja.

– Ako agrosolari pomažu i štite poljoprivrednu proizvodnju, legislativa će ići u tom smjeru – poručila je Zokić.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitike upozorio je kako Hrvatsku očekuje sporiji gospodarski rast nego prethodnih godina te da su upravo cijene energije jedan od ključnih faktora koji će određivati gospodarska kretanja.

– Cijene energije za BDP su mnogo bitnije od troškova kamatnih stopa – rekao je Šonje. Podsjetio je da je Hrvatska posljednjih godina istovremeno imala koristi od ulaska u Schengen, snažnog priljeva europskih sredstava i povoljnih kamatnih stopa, zbog čega je ostvarivala rast BDP-a od oko 3,4%.

– To se ove godine sigurno neće ponoviti. Očekujem rast između 2 i 2,5% – rekao je Šonje.

Drugog dana Dana OIE 2026 više je puta naglašeno kako će upravo dostupnost energije, razvoj mreže i brzina donošenja regulatornih odluka određivati budući razvoj hrvatskog gospodarstva, industrije i digitalne infrastrukture.

Sudionici su se složili da Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, podatkovnih centara i novih industrija, ali i da će za realizaciju takvih projekata biti potrebni brži razvoj mreže, predvidiv regulatorni okvir i snažnija suradnja države, investitora i lokalnih zajednica.

Posljednji dan konferencije bit će posvećen projektu Renewables for All, čiji je cilj približiti obnovljive izvore energije građanima, manjim tvrtkama i gradovima. Kroz panel rasprave i razgovore pokazat ćemo kako budućnost energetike leži u pametnom upravljanju energijom i proizvodnji energije tamo gdje je ona najpotrebnija, u lokalnoj zajednici.